• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

Kamicak
⌕
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija


Veličanjem “samopoštovanja” stvorili smo generaciju malih egoista

15. 05. 2017 |

Mnogi roditelji se uzdržavaju od usmeravanja razvoja svoje dece izbegavajući da ih kritikuju, jer strahuju da će time potkopati detetovo samopoštovanje.

Veličanjem “samopoštovanja” stvorili smo generaciju malih egoista

Mi u današnje vreme živimo u jednoj stalnoj ljubavnoj vezi sa samopoštovanjem. No, kako sa sažaljenjem izjavljuje profesor Roj F. Baumajster (Roy F. Baumeister), priznati istraživač problematike samopoštovanja: „Posle jedne generacije – i miliona i miliona dolara – ispada da smo izgleda pogrešili… Američko psihološko društvo je angažovalo mene i još nekolicinu stručnjaka da veoma detaljno i pažljivo pročešljamo ogroman broj objavljenih istraživanja na ovu temu i da procenimo koristi visokog stepena samopoštovanja. Evo nekih od naših obeshrabrujućih zaključaka.“ Dakle, čak i ja koji sam sa odbojnošću posmatrao kako niče razmažena generacija obasipana bezuslovnim pohvalama i nagradama, bio sam iznenađen upozoravajućim tonom njihovih zaključaka.

Kao prvo: „Visok stepen samopoštovanja kod školske dece ne rezultira boljim uspehom u školi.“ Reklo bi se da je, u najmanju ruku, upravo suprotno: da dobijanje visokih ocena dovodi do većeg samopoštovanja. Naime, jedno istraživanje Univerziteta Virdžinija Komonvelt nalazi da su fakultetski studenti sa osrednjim ocenama, koje su profesori često podsticali i hranili im samopoštovanje, na ispitima dobijali lošije ocene nego studenti kojima je rečeno da zagreju stolicu i više se potrude.

U slučaju odraslih, veće samopoštovanje jednako ne dovodi do boljeg učinka na poslu. Iako ljudi s visokim stepenom samopoštovanja ocenjuju svoj učinak na radu višom ocenom – čak sebe smatraju pametnijim i zgodnijim nego njihove kolege sa niskim stepenom samopoštovanja – ni objektivni testovi niti nepristrasne sudije ne nalaze bilo kakvu razliku u kvalitetu rada. Van radnog mesta, oni s visokim samopoštovanjem smatraju da ostavljaju bolji utisak, da imaju jače prijateljske veze, kao i bolji ljubavni život nego drugi ljudi, „ali podaci ne potvrđuju njihova laskava mišljenja o sebi. Šta više, ljudi koji previše vole sebe, često nerviraju druge svojim agresivnim i „sveznalačkim“ stavovima.“ Baumajster takođe ukazuje na podatak da samopoštovanje ne može da ukaže na to ko će biti dobar rukovodilac i da su neka istraživanja čak pokazala da je skromnost, neka vrsta poniznosti, a ne samopoštovanje, ključna osobina uspešnih vođa.

Često se smatra da upravo nedovoljno samopouzdanje može da bude uzročnik nasilja, „ali u stvarnosti nasilni pojedinci, grupe i nacije o sebi imaju visoko mišljenje“

Često se smatra da upravo nedovoljno samopouzdanje može da bude uzročnik nasilja, „ali u stvarnosti nasilni pojedinci, grupe i nacije o sebi imaju visoko mišljenje“. Osobe sa visokim samopoštovanjem sklonije su agresivnim reakcijama kada njihovo preuveličano mišljenje o sebi dobije kritiku ili se uvredi, ili kada neko osujeti njihovu potrebu za pohvalom. Na osnovu ovoga možete videti zbog čega u bilo kakvoj raspravi o razmaženoj deci prvo moraju da se preispitaju naša preduverenja o samopoštovanju.

Pripadnici kriminalnih bandi dokazano imaju visok stepen samopoštovanja, a isto tako i nasilnici u porodici. Nasilni kriminalci, za koje su nam rekli da „glume“ samopoštovanje, na skali ličnosti zapravo imaju najviše ocene za narcisoidnost (preterano samoljublje). Visoko samopoštovanje se takođe povezuje i sa maltretiranjem: „prema većini studija koje su rađene na ovu temu, jednostavno nije tačno da ispod površine ličnosti svakog siledžije leži jedno nesrećno dete s mržnjom prema sebi koje čezne za saosećanjem i pohvalama“. Visok stepen samopoštovanja ne sprečava decu i mlade da varaju, kradu ili eksperimentišu drogama i seksualnim radnjama. Deca sa mnogo samopoštovanja su čak i sklonija da probaju sve to već u ranom uzrastu.

Visok stepen samopoštovanja ne sprečava decu i mlade da varaju, kradu ili eksperimentišu drogama i seksualnim radnjama. Deca sa mnogo samopoštovanja su čak i sklonija da probaju sve to već u ranom uzrastu.

Baumajsterov zaključak je izričit:

Ukratko, uprkos velikim očekivanjima od samopoštovanja, istraživanje pokazuje da ono donosi samo dve prednosti. Od njega se osoba dobro oseća i podstiče inicijativu. To jeste dobro, ali je daleko ispod onoga što smo ranije očekivali, a veliko je pitanje da li opravdavaju trud i novac koji su škole, roditelji i terapeuti uložili u podizanje nivoa samopoštovanja. Posle svih ovih godina sa žaljenjem moram da kažem da je moj predlog sledeći: treba zaboraviti na samopoštovanje, a umesto toga se valja više usredsrediti na samokontrolu i samodisciplinu. Novija istraživanja pokazuju da bi to bilo mnogo bolje kako za pojedinca tako i za društvo – a možda bi ispunilo neka od onih obećanja koja je nekada samopoštovanje dalo, ali nije moglo da ispuni.

Dok ja i dalje koristim izraz „samopoštovanje“ kao zgodnu zamenu za „samopouzdanje“, lično sam rezervisan u pogledu našeg neprekidnog svesrdnog preuveličavanja dece na način na koji smo to dosada činili.

Pritom, kao što je to slučaj i sa nivoom holesterola, tako istraživanja o visokom samopoštovanju danas nalaze da postoje dobri i loši oblici istog. Na primer, jedna skorašnja studija u časopisu Journal of Personality podelila je visok nivo samopoštovanja na „čvrste i osetljive“ tipove, gde je osetljiv tip opisan kao varijabilan i manje stabilan. „Postoje mnoge vrste visokog samopoštovanja, a u ovoj studiji smo utvrdili da vrste koje su osetljive i plitke, ništa nisu bolje od niskog nivoa samopoštovanja“, kaže istraživač Majkl Kernis (Michael Kernis), profesor psihologije na Univerzitetu Džordžija. „Osobe sa osetljivim visokim samopoštovanjem kompenzuju svoje sumnje u sebe time što se upuštaju u preterane načine odbrane, zaštite i isticanja svojih osećanja sopstvene vrednosti.“ Sada postaje sve jasnije da su od mnogih oblika visokog samopoštovanja samo neki od njih u vezi s pozitivnim psihološkim funkcionisanjem. Ovo istraživanje kazuje ono što niko od nas nije želeo da čuje: da visoko samopoštovanje samo po sebi može ljude učiniti veoma nepoželjnim kada druge osobe (ili događaji) ugrožavaju njihov ego.

U nastavku: Naduvavanje ega

1 2  Sledeća strana  
Tagovi :ego, egoizam, narcisoidnost, razmažena generacija, samopoštovanje, samopouzdanje
  • tweet

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Da li ste majka – narcisoidni egzibicionista?

Naša deca odrastaju u “All inclusive” aranžmanu

Kako da se izborite sa narcisoidnim roditeljima?

Zašto je važno postaviti zdrave granice svojoj deci

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Mit o talentu: Zašto je važno stalno raditi na sebi

Mit o talentu: Zašto je važno stalno raditi na sebi

Metju Sajid, dvostruki olimpijac, iskoristio je svoju životnu priču da bi u knjizi Mit o talentu: Moć vežbe (Psihopolis institut) razotkrio kako su uspeli oni najveći među nama i zašto...

Snežana Golić: Tradicionalno i moderno roditeljstvo

Snežana Golić: Tradicionalno i moderno roditeljstvo

O meni Kažu da ako radiš ono što voliš , nikada nisi na poslu. Tako je sa  pedagogijom i sa mnom. To nije lak posao, ali je prava i iskrena...

Psi­ho­lo­zi: Škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la za – po­lo­vi­nu

Psi­ho­lo­zi: Škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la za – po­lo­vi­nu

Pr­vo su de­te na­u­či­li da na ma­mi­nom mo­bil­nom te­le­fo­nu pro­na­đe vi­deo-igri­cu, a on­da je pro­go­vo­ri­lo pr­ve re­či. Ume­sto pli­ša­nog me­de, za pr­vi ro­đen­dan naj­ve­ro­vat­ni­je se ob­ra­do­va­lo ne­koj „pa­met­noj igrač­ki”, a...

Deset jednostavnih pravila za podizanje psihički čvrste dece

Deset jednostavnih pravila za podizanje psihički čvrste dece

Piše: Najdžel Lata Svi priželjkujemo da će svet biti nežan prema našoj deci. Nadamo se da će uvek imati prijatelje, da ljudi neće biti zli prema njima, i da nikada...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

Detinjarije
  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail

Najčitanije

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2018. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt
⇪