Veroučitelji u Srbiji od ove školske godine rade po novom nastavnom planu i programu. Očekuje se da stignu novi udžbenici i priručnici
ŠKOLE u Srbiji dobile su nove nastavne planove i programe za versku nastavu, koje je nedavno potpisao Mladen Šarčević, ministar prosvete. Novi pravilnik koji će se baviti ovim izbornim predmetom trebalo bi da bude donesen do kraja školske godine, a kao članove radne grupe koja će učestvovati u njegovoj izradi u Ministarstvu prosvete očekuju matične fakultete, predstavnike tradicionalnih crkava i verskih zajednica i stručnu javnost.
– U narednih godinu dana očekujemo nove udžbenike, priručnike i druga nastavna sredstva koji moraju da budu pripremljeni u skladu sa svim standardima kvaliteta, poštujući Zakon o udžbenicima – kažu u ministarstvu.
Nove nastavne planove dobili su Pravoslavni katihizis, Katolički vjeronauk i Program slovačke evangelističke crkve. Na njihov sadržaj veroučitelji su imali najviše primedbi. Procene su da je u svakoj školi odnos učenika koji pohađaju veronauku i građansko vaspitanje pola-pola, mada postoje obrazovne ustanove u kojima se iz godine u godinu sve veći broj osnovaca, ali i srednjoškolaca, opredeljuje za učenje o veri.
Primera radi, u beogradskoj OŠ “Drinka Pavlović”, koja se nalazi u strogom centru prestonice, kada je 2001. godine uvedena veronauka svega petina đaka išla je na časove. Sada su morali da zaposle još jednog veroučitelja, jer dosadašnji ne može da izađe u susret svim zainteresovanim učenicima. Naime, versku nastavu u ovoj školskoj godini pohađa 65 odsto učenika.
Novi pravilnik trebalo bi da reguliše i ko će moći da drži časove, da se ne bi kao do sada dešavalo da se zbog nedostatka kadrova zapošljavaju veroučitelji bez adekvatne stručne spreme. U Ministarstvu prosvete naglašavaju da će, ovog puta, insistirati na školovanim nastavnicima.
Istraživanje iz 2014. bilo je jedan od osnova promena u programima. Prema mišljenju nastavnika Pravoslavnog katihizisa, programi ovog predmeta imaju veoma neujednačen kvalitet. Što su učenici mlađi, kvalitet programa se više dovodi u pitanje. Najviše zamerki bilo je na primerenost tema, sadržaja i načina rada u odnosu na uzrast učenika, što se odražavalo na pad motivacije, posebno mlađih učenika. Programi za srednju školu u celini su bolje procenjeni.
Što se tiče Katoličkog vjeronauka, programi su uglavnom dobri, ali postoje teme koje su neinteresantne učenicima, ili su preteške za određeni uzrast.
– Kada su u pitanju programi za srednju školu, potrebno je da se odobri celovit program za trogodišnje škole, budući da ovi učenici ostaju uskraćeni za sadržaje iz četvrte godine – ocena je nastavnika.
BOLjA PROMOCIJA PREDMETA
OD nadležnih institucija veroučitelji očekuju različite vrste pomoći, kao što su pomoć u promociji predmeta, da obezbede stručnu i finansijsku pomoć za programe stručnog usavršavanja i da utiču na kvalitet udžbenika. Mnogi smatraju da verska nastava treba da bude poseban predmet koji će se izučavati tokom celog školovanja.
Izvor: Novosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.