Za dečje napade besa, probirljivost i nespavanje kriv je roditeljski stav

Napadi besa, izbirljivost pri jelu i loše spavanje kod male dece posledica su osećaja slabe kontrole nad sopstvenim životom njihovih roditelja.

Roditeljstvo sa sobom donosi stresne situacije, kao što su dečji napadi besa, odbijanje hrane ili spavanja. Međutim, da li su ovo problemi koji potiču od same dece ili problematično dečije ponašanje zapravo ima korene u načinu na koji se roditelji suočavaju sa životnim problemima?

Nova studija štampana u časopisu „Granice psihologije“ pokazuje da stav roditelja prema životu utiče na ponašanje njihove dece. Naime, što je roditelj skloniji da misli kako ne može da utiče na stvari koje mu se dešavaju, to će se njegova deca gore ponašati u prvih pet godina života.

- Advertisement -

Naučnici su za potrebe studije analizirali podatke o 10.000 predškolske dece. Profesorka Džin Guding sa Bristolskog univerziteta poslala je upitnike hiljadama trudnica kako bi prikupila informacije o njihovim ličnostima i životnim stavovima. Zatim su iste žene davale podatke o ponašanju svoje dece do uzrasta od 57 meseci.

Majke koje su pripadale grupi bez osećaja kontole nad sopstvenim životom manje su pohađale kurseve roditeljstva, ređe su dojile a njihova deca kasnila su sa vakcinacijom. Istovremeno, naučnici su analizirali i ličnosti očeva, i otkrili da je jednako važan i njihov stav prema životu. Bez obzira na to koji roditelj bi patio od osećaja nedovoljne kontrole nad životom, deca iz ovakvih porodica imala su više problema sa ponašanjem, ishranom i spavanjem.

Zaključak studije je da osim podučavanja roditelja tehničkim stvarima u vezi sa dolaskom bebe, stručnjaci moraju više da porade na razvijanju samopouzdanja kod budućih najki i očeva, u pogledu njihove moći da utiču na stvari koje im se dešavaju. Roditelji moraju biti svesni da itekako mogu da promene loše stvari u svom životu, između ostalog i ponašanje svoje dece.

Sledeći korak naučnika je da ispitaju koliko se životni stav roditelja odražava na decu u starijem uzrastu kao i na njihov akademski uspeh. Rezultati daljih istraživanja, nadaju se stručnajci, pomoći će da se u okviru obrazovnog sistema kod dece više podstiče razvijanje osećaja unutrašnje kontrole nad sopstvenim životom kako bi se učinila otpornijim na fiziološki stres.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Idealna rasa pasa – ne laje, retko se linja i nema miris

Njihova tiha priroda, elegancija, inteligencija i lojalnost čine ih privlačnim za iskusne vlasnike koji cene njihovu jedinstvenost.

Psiholozi otkrivaju zašto sa ChatGPT-jem ne treba razgovarati o svojim emocijama

I dalje ne postoje dovoljno uverljivi dokazi da su četbotovi zasnovani na veštačkoj inteligenciji poput ChatGPT-ja pouzdani i bezbedni za korišćenje kao samostalna terapijska sredstva ili za dugoročnu primenu.

Zašto hoće uvek isti crtani, uvek istu priču?

Iako vam je puno različitih crtanih filmova na dohvat ruke vaše dete hoće onaj stari koji sigurno zna napamet? Isto tako uvek bira istu priču za uspavljivanje koju vam je najverovatnije postalo dosadno da čitate. Ponavljanje ovih bajki je veoma važno za razvoj vašeg deteta.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img