Život je jedan, a uz to još i prekratak. Moramo se fokusirati na sebe. Kupiti sve, pojesti sve, iskoristiti sve, videti sve, iskusiti sve.

Nismo više drugari. Sad smo gospoda. Sve nam smeta. Obraćanje nepoznatih na ulici, u gradskom prevozu. Čavrljanje prodavačica na pijaci, razgovor kolega na poslu.

Moderni je čovjek, zahvaljujući tzv. američkoj psihologiji, postao veoma osjetljiv. On više ne toleriše kritike i ne trpi poraze. Ne voli obaveze i sve mu je teško. Ne prilagođava se nikome i ničemu, i očekuje da se sve prilagodi njemu. On je neprikosnoven.

Nismo više drugari. Sad smo gospoda. Samim tim, naše je jastvo podignuto na neslućen nivo. Sve nam smeta. Obraćanje nepoznatih na ulici, u gradskom prevozu. Prosjaci. Oni koji traže pomoć. Čavrljanje prodavačica na pijaci, razgovor kolega na poslu. Kontakti s familijom, žalbe roditelja što ih ne posjećujemo. Poziv prijatelja u radno vrijeme, vrijeme ručka, večere, vikenda, godišnjeg odmora, nezgodno vrijeme, zgodno vrijeme, svako vrijeme.

- Advertisement -
Foto: Canva

Jer svjesni smo da prijatelja nema. Sve su to samo interesne zajednice koje prestaju čim se interesi ukrste. Ali mi smo pametni i nećemo nasjesti. Dozvoliti da nam se neko približi i razočara nas. Nipošto.

Sami smo si dovoljni i jasno nam je da smo jedini kojima možemo vjerovati. Život je jedan, a uz to još i prekratak. Nećemo da nam ga drugi kvare. Mi smo najvažniji. Centar smo si svijeta i svoj mikrokosmos. Nemamo vremena za bacanje. Moramo se fokusirati na sebe.

Zdravo se hraniti, vježbati, vježbati… Ulagati na sebe. Otići svugdje, iskoristiti sve, vidjeti sve, iskusiti sve. Kupiti sve, pojesti sve, učiniti sve za svoje zadovoljstvo. Imati mnogo ljubavnika da bismo uočili razliku, znali da bolje nismo mogli. Prigrabiti sve što je moguće i više od mogućeg.

Drugi su beznačajni. Roditelja će nestati, djeca otići, partner možda umrijeti ili nas prevariti. Svi nas lažu i iskorištavaju – familija, društvo, saradnici… Znani nam i neznani, grozni ljudi.

Ali s kim, onda, podijeliti sva naša iskustva? Kome povjeriti činjenicu da nas tolika briga za samoga sebe užasno iscrpljuje, čini anksioznima i, teško nam je to priznati, no čini se, malo-pomalo ubija? Koga okriviti za to što se osjećamo ovako loše i upitati ga šta je razlog nedostatka sreće, kad smo slijepo slijedili sve one savjete o postizanju iste?

Foto: Canva

S kime, uopće, porazgovarati sad, kad smo sve druge isključili iz svog života?

- Advertisement -

Sa psiholozima, naravno.

Istim onima što slave naše ovakvo stanje jer će nam za samo jednu seansu opuhati iznos cijele mjesečne plaće i učiniti nas ovisnicima o njihovoj pomoći. Istim onima, kojima naše izlječenje znači vlastiti bankrot.

Istim onima koji oduvijek znaju da je čovjek socijalno biće i da je smisao njegova postojanja samo u interakciji s drugim bićima svoje vrste. Oni dobro znaju čemu se Robinzon Kruso nadao svih onih 28 godina – premda se bio baš solidno osposobio za život na pustom otoku.

Ali neće nam to reći…

Autor: Amela Alilović

spot_img

Najnovije

‘Nekad je teško prepoznati ko je napisao sastav, učenik ili veštačka inteligencija’

Poslednjih nekoliko godina veoma su popularne aplikacije za dopisivanje, koje se koriste za svakodevne životne savete, ali i kao psihološka pomoć, što može da bude neodgovarajuće, upozoravaju psiholozi.

Jasna Barjaktarević: Uspešni ćete biti ako odgajite dete koje nije anksiozno

Kako izgleda slobodno dete i zašto je to najveći uspeh roditeljstva? Prof. dr Jasna Barjaktarević nas vraća osnovnim pitanjima identiteta, sreće i autentičnosti u odrastanju.

Može li četbot zaista da bude drug vašem detetu

Tinejdžeri i deca ne upotrebljavaju više veštačku inteligenciju samo za domaće zadatke, već i za savete o ljubavi, identitetu, pa čak i o mentalnom zdravlju", kaže Timea Kukla iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu u Srbiji

Ekskurzije pod lupom: Bezbednost na papiru, strah u autobusu

Vozilo mora imati potvrdu o tehničkoj ispravnosti ne stariju od 30 dana. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li bi trebalo uvesti obavezan dodatni tehnički pregled neposredno pred svako putovanje...

Trešnje dostigle cenu mesa: Zašto je rano voće postalo preskupo?

Ako je kupcima za neku utehu, agroekonomisti ističu da visoke cene voća na našim pijacama ipak neće potrajati i da će veoma brzo uslediti pojeftinjenje.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img