Brak je isti kao nekad, samo više nismo spremni da u njemu ostajemo po svaku cenu

Podaci Republičkog zavoda za statistiku govore da se broj sklopljenih brakova smanjio za tri odsto, otprilike isto onoliko koliko se povećao broj razvoda.

Danas ljudi mnogo više očekuju od svojih veza i mnogo su im bitnije nego nekim ranijim generacijama. Reč koja bi mogla da generalno opiše međuljudske odnose u današnjem vremenu, po mišljenju Nebojše Savića, bila bi diskonekcija.

Kako je naveo gost Jutarnjeg programa RTS-a, psihoterapeut i bračni savetnik, Nebojša Savić, brak kao institucija nije u krizi, ali ljudi koji sklapaju brak mogu biti u krizi.

- Advertisement -

„Jednostavno, mi smo se otuđili, otuđili smo se od boga, od prirode, jedni od drugih, roditelji od dece, deca od roditelja. I ono što čujem od svojih klijenata, što je posebno zabrinjavajuće, je kada ljudi kažu ‘izgubio sam sebe, više ne znam šta želim, ne znam šta hoću’“, ističe psihoterapeut za RTS.

Šta je to „više“ što želimo

Svi mi imamo određene bazične psihološke potrebe, dodaje gost Jutarnjeg programa RTS-a. Da budemo voljeni, da nas neko razume, da nas neko podržava, da se osećamo poštovani.


Ako vas boli duša u braku, potražite pomoć bračnog savetnika jer u dobrom braku sve štima


„Ali kada smo diskonektovani na sve ove načine, onda je očigledno teško sačuvati i graditi neku bliskost i u prijateljskim odnosima, a kamoli u odnosima emotivnim ili bračnim, gde puštamo jednu osobu na jedan poseban način u naš život.“

Ne tako davno, bilo je čak i sramota imati nekog u porodici ko je razveden. Danas se razvod braka omasovio, ne zato što je poželjan i dobar, ističe psihoterapeut, već je zbog te masovnosti prosto postao društveno prihvatljiv.

Foto: Canva

„Ima određena doza sebičnosti, egocentričnosti koja naravno utiče na brak i neka netolerancija, što nije bilo karakteristično za prošla vremena brakova naših roditelja ili deka i bake. A i sami brak se promenio jer taj patrijarhalni sistem koji je vekovima bio ovde na našim prostorima se sada menja, a još uvek ne znamo šta je sledeći model“, dodaje Savić.

Novi model zajedničkog življenja

Ljudi su vekovima živeli na isti način, a rodne uloge u braku su bile nepromenljive. Danas se sve jako brzo menja, i još uvek tragamo za tim novim modelom zajedničkog življenja.

- Advertisement -

Ti ili ja – ko treba da se menja kada u braku dođe do problema?


Danas su ljudi dosta finansijski stabilniji i jednostavno nisu spremni mnogo ni na kompromise.

„Dešava se čak i da roditelji ohrabruju mlade bračne parove, ako na početku imaju ozbiljne probleme. Kažu im, ‘pa, ne morate da se mučite, naći ćeš ti drugog ili drugu.’ Kao da ih ohrabruju da završe taj odnos umesto da rešavaju problem.“

Psihoterapeut dodaje da nije za brak po svaku cenu, ali uvek parovima savetuje da prvo učine sve što je do njih da brak uspe. Jer, da bi se brak sklopio, potrebno je da se dve osobe slože, a da bi se rasturio, ponekad je dovoljno da jedna ode.

Foto: Canva

Najviše razvoda u Vojvodini i Beogradu – sindrom grada Čačka

Trend o broju razvoda u ova dva regiona Srbije se već godinama ponavlja, ali do sada nije urađena neka ozbiljnija studija o tome, napominje gost Jutarnjeg programa. Međutim, donekle je logično da imamo veći broj razvoda u gradskim sredinama, zato što većina ljudi živi u gradovima.

Čačak je u poslednje tri godine gotovo sustigao Vojvodinu po procentu razvoda

Goran Javorac, sociolog Centra za socijalni rad u Čačku ističe da je od 2021. godine u gradu Čačku enormno počeo da raste broj razvoda. U periodu pre pandemije kovida 19, broj razvoda je bio na stabilnom nivou i nije imao velike oscilacije. Danas se sa sigurnošću može reći da je zadnje tri godine stopa razvoda za 40 odsto viša nego pre pandemije. Pošto nisu rađena relevantna istraživanja, teško je govoriti o razlozima, dodaje sagovornik Silvije Pašajlić, dopisnice RTS-a iz Čačka.

- Advertisement -

Pogled kroz ključaonicu braka: Uvek je “onaj drugi” više kriv


„Ono što je definitivno uzrok je da je porodica u krizi i da je porodici neophodna podrška i pomoć. Jedan od razloga je što je komunikacija između partnera u zadnje vreme postala sve manja, odnosno partneri sve manje komuniciraju. U toj tišini najčešće partneri kada zaćute, posle izvesnog vremena jedan od partnera pokrene postupak razvoda braka“, ističe Javorac.

Takođe,  mladi  se sve kasnije odlučuju da sklapaju brak i sve kasnije ulaze u bračnu zajednicu. Broj sklopljenih brakova kontinuirano iz godine u godinu opada dok broj razvoda sa druge strane raste.

„Neke aktivnosti su već preduzete, a to je da ove godine krećemo sa Savetovalištem za brak i porodicu. Uglavnom su usluge koje su se sprovodile u sistemu socijalne zaštite u prethodnom periodu bile usmerene na pojedinca, bilo da su iz kategorije dece, odraslih ili naših najstarijih sugrađana. Ostalo je negde zanemarena cela porodica, i zanemarene su one usluge koje se razvijaju i koje pružaju podršku i pomoć celoj porodici“, ističe Goran Javorac, sociolog Centra za socijalni rad u Čačku.

Foto: Canva

Razvode se i mladi i stari

Nekad su ljudi trpeli loš brak, pa kada dođu u neke srednje godine odustanu od razvoda jer smatraju da je prekasno. Ako se pogledaju statistički podaci Republičkog zavoda, prosečan brak traje 13 godina, što otprilike znači da se ljudi razvode u srednjim, četrdesetim godinama.

„Ali moram da kažem, isto je povećan broj razvoda ljudi koji su preko 30 i 40 godina u braku. Znači, sindrom praznog gnezda, deca su otišla, ljudi su shvatili da nemaju ništa zajedničko, što je tragično. I onda jednostavno se razvedu. Ne mora da znači da ima neke velike konflikte, jednostavno nemaju ništa zajedničko, shvatili su da su deca bila jedini razlog što su oni ostali zajedno“, objašnjava psihoterapeut.

Godišnji odmor okidač razvoda

Ljudi misle da ako imaju ozbiljne probleme u braku, da će ako promene okruženje sve biti bolje, objašnjava bračni savetnik.

„Međutim, sunčevi zraci, slana voda ne pomažu kad je brak loš, jednostavno to tako ne ide. U početku imamo to uzbuđenje, pogotovo ako smo bili na mestu gde nikad nismo bili. Da, malo uzbuđenja, ali se mi brzo vratimo na svoje, jer ono što jesmo i što imamo u braku, to nosimo sa sobom“, dodaje Savić.


Mešanje porodice u brak kao jedan od glavnih uzorka razvoda


Zato je savet da ukoliko imate ozbiljne probleme u braku, rešite ih pre odmora, da vam se ne bi odmor pretvorio u pakao.

Ako imate manje probleme, psihoterapeut Nebojša Savić, na kraju gostovanja u Jutarnjem programu, preporučuje da napravite dogovor: „Nećemo o tome na odmoru, uživamo, posvetićemo se jedan drugom i sami sebi, a rešićemo to kada se vratimo.“

Izvor: RTS.rs

spot_img

Najnovije

Dečija igra kao tihi, ali snažan oblik komunikacije – zašto je važno da roditelji nauče da slušaju

Roditelji koji su spremni da uđu u detetovu igru, ne kao vođe, nego kao pažljivi saputnici, postaju saveznici u njegovom emocionalnom svetu. Kroz nežna, otvorena pitanja mogu dobiti uvid u ono što se dete doživljava iznutra. 

Dečiji crteži nisu samo umetnički izraz, već način emocionalne regulacije

Kad dete crta, ono ne stvara samo sliku — već priča priču o sebi, svojim mislima i osećanjima.

Mjuzikl „Sela sam, pa šta“ osvetljava nasleđenu grižu savesti i pogrešno shvaćenu brigu

Kroz upečatljive scene, songove i ples, publika svedoči kako se nerealna, nesvesno nasleđena i često besmislena očekivanja uvlače u porodični i društveni život i oblikuju odnose između baka, mama, ćerki — ali i sinova i očeva.

Evo kako jedna rečenica može da smiri tantrum kod deteta i da mu osećaj sigurnosti

Stručnjakinja otkriva šta najbrže i najefikasnije zaustavlja izlive besa kod dece.

Stručnjak: Veliko NE svakodnevnim vannastavnim aktivnostima

Odlomak iz priručnika Podrška detetu koje se bavi sportom – šta to znači, Snežane Golić.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img