spot_img
spot_img

Intervju sa autorom „Gospodara prstenova“ i „Hobita“ iz 1968. godine

On žali zbog što su bajke, tokom vremena, toliko degradirane dok nisu smatrane samo prikladnim za malu decu i dodaje da ne voli priču koja morališe.

Britanski „Telegraf“ nedavno je ponovo objavio intervju sa autorom „Gospodara prstenova“ i „Hobita“ Dž.. R. R. Tolkinom (1892 – 1973) iz 22. marta 1968. godine.

U njemu list navodi sa kojim delom Srednje zemlje se Balkan može uporediti, dok Tolkin priča kako je i gde nažvrljao prvu rečenicu „Hobita“…

- Advertisement -

„Pauci su posebna vrsta užasa u severnim zemljama“, rekao je tada 76-godišnji Tolkin na početku intervjua, pričajući o Šelobi koja se jednog dana i pored svoje snage povuče pred običnim baštovanom. Kako je rekao, ženska čudovišta nisu ništa manje smrtonosnija od muških, ali ona je drugačija jer je stvorenje koje „isisava, davi i zarobljava“.

– Kada vas Džon Ronald Reuel Tolkin vodi u garažu koja mu služi kao biblioteka, on vas vodi u magiju i legendu Srednje zemlje – kazivano je u  „Telegrafu“. – Međutim, to nije obična garaža već pećina puna čuda. Doduše, da nije njega, tako nagurana između profesorove kuće i kuće koja je odmah pored, u predgrađu Oksforda, bila bi najobičnija soba.

Kako kažu, ljubitelji njegovih priča su uglavnom intelektualci, ali mu pišu i domaćice iz Vinipega, naučnici iz Vomere, i pop pevači iz Las Vegasa, dok se u londonskim pabovima raspravlja o njegovim delima. On je takođe literarni opijat za hipike koji njegova dela nose na svoja putovanja, od San Franciska do Istanbula i Nepala.

– Nikada nisam razmišljao o komercijalnoj publikaciji kada sam tamo, u tridesetim, napisao “Hobita“ – govorio je Tolkin, a sve je počelo kada je, kako bi zaradio nešto dodatnog novca, čitao ispitne hartije svojih studenata. -To je bila agonija. Jedna od tragedija profesora koji su slabo plaćeni je da moraju da rade fizičke poslove. Taj profesor očekuje da održi određenu poziciju i pošalje decu u dobre škole. Jednog dana sam na praznom delu papira sa nečijeg ispita nažvrljao: “U rupi u zemlji živeo je hobit”.

„Hobit“ nije odmah postao bestseler, ali su čitaoci bili fascinirani Srednjom zemljom i iz izdavačke kuće su tražili nastavak. Tolkin je onda ponudio „Silmarilion“, sagu o počecima vilovnjaka i ljudi koju je počeo još 1916. godine. Međutim, odbili su je kao previše “mračnu i keltsku“. I pre Hobita je razmišljao o radu na rukopisu “Gospodara prstenova“, sa Bilbovim nećakom Frodom kao glavnim likom i moćnim čarobnjakom Gandalfom. Tokom narednih 14 godina, rukopis je polako dobijao oblik. Ser Stenli Unvin kaže da su prva dva dela stigla 1954. godine i odmah se mogla shvatiti veličina i trajna vrednost ovog dela: svako ko izmisli čitav jezik shvata da on mora da ima održiv habitat i istoriju u kojoj može da se razvija, što je Tolkin i uradio.

U „Telegrafu“ su komentarisali da je Tolkinova Srednja zemlja ljudima, istorijom i jezicima duhovno povezana sa severno-istočnom Evropom:

- Advertisement -

– Ali širi se i na jug, kako bi uključila zemlje u kojima ljudi tamne kože jašu u bitku na zverima nazvanim olifanti, kao i na istok u zli Mordor koji bi, grubo gledano, bio Balkan.

Tolkin je izjavio da „Gospodar prstenova“ nema nikakvo preneseno značenje:

– Knjiga nije ni o čemu osim sama o sebi. Nema ni alegoričnih, niti moralnih, religioznih i političkih namera. Nije o modernim ratovima, hidrogenskim bombama i moj glavni negativac nije Hitler.

Neki su kritikovali „Gospodara prstenova“ jer nema religije, međutim, Tolkin je to negirao.

– Naravno da postoji Bog u “Gospodaru prstenova“. To je period pre hrišćanstva, ali je monoteistički svet – izjavio je, usledilo je pitanje ko je Bog u Srednjoj zemlji. – Pa prsten, naravno. Knjiga je o svetu koji je Bog stvorio, stvarnom svetu na ovoj planeti.

Mapa, kalendar i porodično drvo

- Advertisement -

On žali zbog što su bajke, tokom vremena, toliko degradirane dok nisu smatrane samo prikladnim za malu decu i dodaje da ne voli priču koja morališe.

– Kao dete nisam mogao da podnesem Hans Kristijan Andersena i ne mogu ni sada da ga podnesem – govorio je Tolkin. – Uverljiva bajka mora da namerno bude praktična. Morate imati mapu, bez obzira koliko ona bila gruba, inače ćete lutati okolo. U „Gospodaru prstenova” nikada nisam naterao bilo koga ide dalje nego što je mogao tog dana.

Navodi da bi stvaranje hobita bez kalendara i porodičnog drveta bilo kao ostaviti ga bez kože.

– Napravio sam ih naučnim metodama. Moraju biti kompletni i organizovani najmanje kao istorija vilovnjaka.

Izvor: Dnevnik.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

Kalendar za školsku 2026/2027. godinu – ukratko Centralna Srbija i Vojvodina

Kada počinju i kad se završavaju polugodišta u osnovnim i srednjim školama na teritoriji centralne Srbije i Vojvodine i kada će učenici imati predah?

Zoran Milivojević: Svaki pokušaj doživljavanja superužitka nužno vodi u neku vrstu zavisnosti

Pokušaj doživljavanja superužitka nužno vodi u neku vrstu zavisnosti bilo da se to čini uzimanjem droga, kroz virtuelnu stvarnost, video-igricama ili ekstremnim sportovima, pa zato budite oprezni s ovom željom

Kako pravilno izabrati školski ranac za dete?

Najskuplji ranac nije nužno i najbolji. Pravi izbor je onaj koji odgovara građi vašeg deteta, udoban je, dovoljno lagan i funkcionalan za njegove svakodnevne školske obaveze.

Batine deluju — i upravo je to problem

Udarac može zaustaviti ponašanje u nekoliko sekundi. Ali zaustavljeno ponašanje nije isto što i naučeno ponašanje. Piše: Samra Dedić

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img