• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
SBB

Intervju sa autorom „Gospodara prstenova“ i „Hobita“ iz 1968. godine

8. 11. 2015 |

On žali zbog što su bajke, tokom vremena, toliko degradirane dok nisu smatrane samo prikladnim za malu decu i dodaje da ne voli priču koja morališe.

Intervju sa autorom „Gospodara prstenova“ i „Hobita“ iz 1968. godine

Britanski „Telegraf“ nedavno je ponovo objavio intervju sa autorom „Gospodara prstenova“ i „Hobita“ Dž.. R. R. Tolkinom (1892 – 1973) iz 22. marta 1968. godine.

U njemu list navodi sa kojim delom Srednje zemlje se Balkan može uporediti, dok Tolkin priča kako je i gde nažvrljao prvu rečenicu „Hobita“…

„Pauci su posebna vrsta užasa u severnim zemljama“, rekao je tada 76-godišnji Tolkin na početku intervjua, pričajući o Šelobi koja se jednog dana i pored svoje snage povuče pred običnim baštovanom. Kako je rekao, ženska čudovišta nisu ništa manje smrtonosnija od muških, ali ona je drugačija jer je stvorenje koje „isisava, davi i zarobljava“.

– Kada vas Džon Ronald Reuel Tolkin vodi u garažu koja mu služi kao biblioteka, on vas vodi u magiju i legendu Srednje zemlje – kazivano je u  „Telegrafu“. – Međutim, to nije obična garaža već pećina puna čuda. Doduše, da nije njega, tako nagurana između profesorove kuće i kuće koja je odmah pored, u predgrađu Oksforda, bila bi najobičnija soba.

Kako kažu, ljubitelji njegovih priča su uglavnom intelektualci, ali mu pišu i domaćice iz Vinipega, naučnici iz Vomere, i pop pevači iz Las Vegasa, dok se u londonskim pabovima raspravlja o njegovim delima. On je takođe literarni opijat za hipike koji njegova dela nose na svoja putovanja, od San Franciska do Istanbula i Nepala.

– Nikada nisam razmišljao o komercijalnoj publikaciji kada sam tamo, u tridesetim, napisao “Hobita“ – govorio je Tolkin, a sve je počelo kada je, kako bi zaradio nešto dodatnog novca, čitao ispitne hartije svojih studenata. -To je bila agonija. Jedna od tragedija profesora koji su slabo plaćeni je da moraju da rade fizičke poslove. Taj profesor očekuje da održi određenu poziciju i pošalje decu u dobre škole. Jednog dana sam na praznom delu papira sa nečijeg ispita nažvrljao: “U rupi u zemlji živeo je hobit”.

„Hobit“ nije odmah postao bestseler, ali su čitaoci bili fascinirani Srednjom zemljom i iz izdavačke kuće su tražili nastavak. Tolkin je onda ponudio „Silmarilion“, sagu o počecima vilovnjaka i ljudi koju je počeo još 1916. godine. Međutim, odbili su je kao previše “mračnu i keltsku“. I pre Hobita je razmišljao o radu na rukopisu “Gospodara prstenova“, sa Bilbovim nećakom Frodom kao glavnim likom i moćnim čarobnjakom Gandalfom. Tokom narednih 14 godina, rukopis je polako dobijao oblik. Ser Stenli Unvin kaže da su prva dva dela stigla 1954. godine i odmah se mogla shvatiti veličina i trajna vrednost ovog dela: svako ko izmisli čitav jezik shvata da on mora da ima održiv habitat i istoriju u kojoj može da se razvija, što je Tolkin i uradio.

U „Telegrafu“ su komentarisali da je Tolkinova Srednja zemlja ljudima, istorijom i jezicima duhovno povezana sa severno-istočnom Evropom:

– Ali širi se i na jug, kako bi uključila zemlje u kojima ljudi tamne kože jašu u bitku na zverima nazvanim olifanti, kao i na istok u zli Mordor koji bi, grubo gledano, bio Balkan.

Tolkin je izjavio da „Gospodar prstenova“ nema nikakvo preneseno značenje:

– Knjiga nije ni o čemu osim sama o sebi. Nema ni alegoričnih, niti moralnih, religioznih i političkih namera. Nije o modernim ratovima, hidrogenskim bombama i moj glavni negativac nije Hitler.

Neki su kritikovali „Gospodara prstenova“ jer nema religije, međutim, Tolkin je to negirao.

– Naravno da postoji Bog u “Gospodaru prstenova“. To je period pre hrišćanstva, ali je monoteistički svet – izjavio je, usledilo je pitanje ko je Bog u Srednjoj zemlji. – Pa prsten, naravno. Knjiga je o svetu koji je Bog stvorio, stvarnom svetu na ovoj planeti.

Mapa, kalendar i porodično drvo

On žali zbog što su bajke, tokom vremena, toliko degradirane dok nisu smatrane samo prikladnim za malu decu i dodaje da ne voli priču koja morališe.

– Kao dete nisam mogao da podnesem Hans Kristijan Andersena i ne mogu ni sada da ga podnesem – govorio je Tolkin. – Uverljiva bajka mora da namerno bude praktična. Morate imati mapu, bez obzira koliko ona bila gruba, inače ćete lutati okolo. U „Gospodaru prstenova” nikada nisam naterao bilo koga ide dalje nego što je mogao tog dana.

Navodi da bi stvaranje hobita bez kalendara i porodičnog drveta bilo kao ostaviti ga bez kože.

– Napravio sam ih naučnim metodama. Moraju biti kompletni i organizovani najmanje kao istorija vilovnjaka.

Izvor: Dnevnik.rs

Podeli tekst:
Tagovi :Dž. R. R. Tolkin, Gospodar prstenova, Hobit, intervju, pisci za decu, Telegraf

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Majčinstvo u 20/30/40-im: Nađa Hadžistević

Ilustratori sveta: Tolkinove originalne ilustracije Hobita

Ljubivoje Ršumović: U selu se rađaju ljudi, a u gradovima – kućni ljubimci

Nagrada „Plavi čuperak” za Jasminku Petrović

Najnoviji tekstovi iz kategorije: STVARAOCI ZA DECU

Preminuo Milovan Vitezović, srpski pisac i pesnik

Preminuo Milovan Vitezović, srpski pisac i pesnik

Srpski pisac Milovan Vitezović preminuo je danas u Beogradu u 78. godini. Objavio je više od četrdeset knjiga u preko 180 izdanja. Autor je 11 romana, koji su svi bili bestseleri....

“Radost je!” – prva zbirka naše omiljene pesnikinje Radmile Simeunović

“Radost je!” – prva zbirka naše omiljene pesnikinje Radmile Simeunović

Nedavno je izašla iz štampe prva zbirka pesama za decu pesnikinje Radmile Simeunović "Radost je!". Ako redovno pratite Detinjarije, onda sigurno znate i Radmilu i njene ljupke pesme koje već...

Romani za prave knjigoljupce

Romani za prave knjigoljupce

Al’ kad ševar šušne / il’ zašušti šaš, / tad oprezan budi, / sakrij se gde znaš. Podvij dragi rep / i uvuci kljun, / ne pomaljaj nos, / sakrij...

Nagrada „Dušan Radović” Dejanu Aleksiću

Nagrada „Dušan Radović” Dejanu Aleksiću

Dejan Aleksić prvi je dobitnik novoustanovljene književne nagrade grada Beograda i Biblioteke grada Beograda „Dušan Radović” za književnost za decu i mlade, za 2021. godinu, a nagrađen je za knjigu...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
budimlijaresort

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪