spot_img
spot_img

Zašto deca treba da hodaju bosonoga

Pustimo decu da bar ponekad svoja stopala koriste onako kako je to priroda zamislila.

Piše: Lorin Najt

Dva najčešća razloga zbog kojih roditelji ne dozvoljavaju deci da naokolo trče bosa su strah od povrede gaženjem na neki oštar predmet i strah od kožnih bolesti koje tako mogu da pokupe. Ipak, na površinama za igru male su šanse da se tako nešto desi, pošto su one pregledne i lako je uočiti opasne predmete. Takođe, oni koji često hodaju bosi razviju povećanu svest o tome gde gaze, a i tabani im otvrdnu i stvore sopstvenu prirodnu zaštitu.

- Advertisement -

“Svet naopačke” srpske mame sa Novog Zelanda: Bosonogi u školu

Slično je i sa mikrobima, naša koža je sposobna da ih drži na odstojanju, i ruke su mnogo prljavije pošto njima hvatamo sve i svašta, a deca ih redovno stavljaju u usta. Zapravo, upravo je obuća pogodna sredina za bujanje bakterija i gljivica, jer stvara mračnu, toplu i vlažnu sredinu u kojoj je mikrobima najlakše da posednu dečija stopala.

Kevin Geri, nastavnik, roditeljski guru i autor bloga “Revolucionarni roditelj” (Revolutionary Parent) smatra da je obuća loša za decu jer uništava stopala i remeti prirodni razvoj pokreta kod dece. Zbog toga su, kaže on, deca podložnija povredama nogu i stopala.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img