spot_img
spot_img

Zdravlje po tatinoj liniji

Najnovija istraživanja donose neobične vesti o tome na koji način se iskustvo oca prenosi na nas i utiče na naše zdravlje

Tekst: Katarina Stekić

Istraživanja u oblasti epigenetike nam ponovo donose iznenađujuće vesti. Izgleda da od oca nasleđujemo više od samog genetskog materijala. Džerom Džulijen i njegov tim sa Gordon Instituta u Kembridžu pokazuju kako epigenetski tagovi u spermatozoidima utiču na ekspresiju gena koji su zaslužni za zdrav razvoj embriona.

- Advertisement -

Ideja o uticaju sredinskih faktora na gensku aktivnost nije nova. Već decenijama se vrše istraživanja o spoljašnjim efektima koji mogu dovesti do izmena na hromozomima bez menjanja DNK. Te izmene se nazivaju „epigenetski tagovi“. Oni se formiraju pod uticajem životnog iskustva pojedinca i mogu se preneti na naredne generacije.

„Nije se znalo da ovi tagovi mogu da utiču na zdravlje potomaka i to čak na naredne dve generacije.“

Džulijen i njegov tim su došli do novog otkrića upoređujući embrione žaba nastale od spermatozoida i one nastale od spermatida, koji su vrsta ćelijskog prekursora. S obzirom da se spermatozoidi razvijaju iz spermatida, oni gube u toku razvoja epigenetske tagove koji pospešuju aktivnost gena, tako da spermatozoidi poseduju samo inhibirajuće tagove.

Iskustva vaše bake mogu uticati na gene vaše dece

Da bi otkrili da li postoji efekat ovih inhibirajućih tagova na naredne generacije, naučnici su ih eksperimentalno otklonili. Razlog zašto ovo niko pre njih nije uspeo da uradi je veliki broj poteškoća pri manipulaciji sa DNK lancom sperme. Džulijen i njegov tim su uspešno zaobišli ove probleme stvorivši jajne ćelije koje u sebi sadrže enzime za otklanjanje određenih epigenetskih tagova.

Rezultati su pokazali da kada se otklone tagovi iz spermatozoida dolazi do poremećenog razvoja embriona usled prekomerne genske aktivnosti. Ovaj nalaz navodi istraživače na zaključak da u spermi postoje tagovi zaslužni za zdrav i neometan razvoj embriona.

Do sada je bilo poznato da postoje epigenetski tagovi u spermi koji mogu nastati kao uzrok stresa, pušenja, ishrane, pa čak i neke bolesti poput kancera. Nije se znalo da ovi tagovi mogu da utiču na zdravlje potomaka i to čak na naredne dve generacije.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Nemoj plakati.“ Zašto želimo odmah da zaustavimo dečije suze?

Plač je normalan način izražavanja emocija, ali ga naš mozak registruje kao signal uznemirenosti koji traži pažnju i pokreće potrebu da odmah reagujemo. Iskustva iz vlastitog detinjstva taj alarm mogu dodatno pojačati. Piše: Samra Dedić

10 najboljih naučno dokazanih načina da detetu pomognete u učenju

Ovaj članak predstavlja na jednom mestu strategije koje, na osnovu rezultata naučnih studija, obično predlažem, i nadam se da će biti od pomoći i deci i roditeljima.

Kalendar za školsku 2026/2027. godinu – ukratko Centralna Srbija i Vojvodina

Kada počinju i kad se završavaju polugodišta u osnovnim i srednjim školama na teritoriji centralne Srbije i Vojvodine i kada će učenici imati predah?

Zoran Milivojević: Svaki pokušaj doživljavanja superužitka nužno vodi u neku vrstu zavisnosti

Pokušaj doživljavanja superužitka nužno vodi u neku vrstu zavisnosti bilo da se to čini uzimanjem droga, kroz virtuelnu stvarnost, video-igricama ili ekstremnim sportovima, pa zato budite oprezni s ovom željom

Kako pravilno izabrati školski ranac za dete?

Najskuplji ranac nije nužno i najbolji. Pravi izbor je onaj koji odgovara građi vašeg deteta, udoban je, dovoljno lagan i funkcionalan za njegove svakodnevne školske obaveze.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img