Najnovija istraživanja donose neobične vesti o tome na koji način se iskustvo oca prenosi na nas i utiče na naše zdravlje
Prošireni sredinski aspekt
Prethodna epigenetska istraživanja srpovedena u Velikoj Britaniji i Švedskoj pokazuju takokođe vrlo neuobičajene rezultate. Jedan nalaz povezuje pušenje oca u pubertetu i debljinu deteta. Deca čiji su očevi počeli da puše još u pubertetu su znatno deblja, čak i kada se isključe uticaji sredinskih faktora na dete. Još šokantnih rezultata isti tim istraživača donosi iz Švedske, gde su pronašli da ljudi čije su bake i deke gladovali između devete i dvanaeste godine života žive duže.
“Gresi” očeva utiču genetskim putem čak i na zdravlje unuka
Novija istraživanja pokazuju da se čak i ”sećanja” mogu epigenetski naslediti. Rejčel Jehuda, jedna od vodećih naučnica u oblasti posttraumatskog stresa, sa svojim timom iz njujorške bolnice Maunt Sajnai sprovela je istraživanje sa Jevrejima koji su u koncentracionim logorima doživeli različite traume. Utvrđeno je da kod ovih ljudi postoji povećan rizik za oboljenje od stresnih poremećaja.
“Deca čiji su očevi počeli da puše još u pubertetu su znatno deblja, čak i kada se isključe uticaji sredinskih faktora na dete.”
Ispitivanjem potomaka u različitom stepenu srodstva bihevioralna genetika dolazi do zaključaka o doprinosu sredine u kojoj se pojedinac razvija, ali i genetike na njegovo ponašanje. Epigenetski pristup priširuje sredisnki aspekt bihevioralne genetike novim pitanjem: koliko su sredinski faktori uopšte uslovljeni sredinom u kojoj se pojedinac razvija, a koliko sredinom u kojoj se razvijao njegov predak?
Nešto nasledimo, nešto steknemo
Problem se kojim se epigenetika konstantno suočava je Timoti Bestor sa Medicinskog centra Kolumbijskog univerziteta sažeto opisao jednom rečenicom: „Izuzetna otkrića zahtevaju izuzetne dokaze.“ Mnogi istraživači ne veruju u nasledna svojstva epigenetskih tagova, držeći se mišljenja da se nakon začeća svi tagovi doslovno brišu i da embrion ostaje tabula rasa.
Uprkos empirijskim podacima o postojanju tagova koji mogu da izbegnu ovo brisanje, epigenetika i dalje ne poznaje mehanizam delovanja ovih tagova. Ni studija Džulijana i saradnika ne doprinosi rešenju ovog problema, pošto ispitani embrioni žaba nisu bili izloženi različitim životnim uslovima. Kako se epigenetski tagovi prenose, pokreću i deluju na različite organizme u različitim sredinama ostaje tema budućih istraživanja.
Izvor: Elementarijum
Pet neobičnih osobina koje smo nasledili od roditelja
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Nema komentara.