Da li su svedočanstva puna petica odraz znanja ili popustljivosti nastavnika? Stručnjaci: Neki, ipak, nezasluženo nagrađuju učenike. Najviše nosilaca Vukove diplome u Leskovcu
Mali maturanti moraće da se potrude i osvoje veliki broj bodova na završnom ispitu ako hoće da budu sigurni da će moći da upišu željenu školu. Razlog je to što se i ove godine, kao i prethodnih, očekuje da će veliki broj đaka u svedočanstvu imati sve petice, a one nose čak 70 od maksimalnih sto bodova za upis. Zato će biti važna raspodela onih ukupnih 30 poena sa testova.
Tako je bilo i prošle godine, kada su se u najpopularnije škole prijaljivale desetine “vukovaca”, pa su zauzeli cela odeljenja nekih medicinskih škola. U generaciji koja je srednju školu upisala prošlog juna, čak polovina bila je odlična, trećina vrlodobra, a tek 1,4 odsto učenika je osmi razred završilo sa dovoljnim uspehom. Prosečan uspeh generacije koja je prošlog juna polagala malu maturu iznosio je 4,11. Svaki sedmi osnovac bio je “vukovac”. To je pokazala analiza rezultata završnog ispita, koju svake godine radi Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja. Ipak, zaključak je i to da svedočanstva krcata peticama, ipak, nisu odraz besprekornog znanja i dostignutih visokih kriterijuma, već popustljivosti nastavnika i poklanjanja ocena.
Osim uspeha na završnim testovima iz srpskog jezika, matematike i kombinovanog testa, stručnjaci Zavoda ukrstili su i zaključene ocene svih osmaka u Srbiji i dobili rezultate koji pokazuju da su osrednji đaci jedne škole bolje rešavali maturske zadatke od “vukovaca” druge škole. Ispostavilo se da je najviše onih koji su jedva “namakli” prosek 3,50 i 4,50, a učenici koji su završili osmi razred sa 3,40 ili 4,40 pravi su izuzetak. Stručnjaci Zavoda objašnjavaju da je to jasan pokazatelj da “postoji tendencija nastavnika da nezasluženo nagrađuju učenike”.
– Stiče se utisak da su nastavnici prilikom ocenjivanja uzimali u obzir i neke druge kriterijume, koji nisu predviđeni Pravilnikom o ocenjivanju, i na taj način bili popustljivi i neobjektivni pri proceni znanja učenika. Posledica takvog ocenjivanja je neopravdano visok opšti uspeh, jer je gotovo svaki drugi učenik odličan, a svaki peti ispunjava najviše kriterijume iz svih školskih predmeta – navedeno je u analizi.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Na testiranje za upis u školu dolaze deca koja znaju latinske izraze, ali ne znaju svoju adresu, ni da vežu pertle
Testiranje za upis predškolaca u prvi razred je počelo i dok su neki roditelji sasvim opušteno pristupili tome, ima i onih koji decu vode na pripreme za testiranje, a pored...
Školski kalendar za 2023/2024 godinu – koji dani su neradni?
Različiti školski kalendar za 2023/2024 godinu u školama širom Srbije poklapaju se tokom nekih neradnih dana. Raspusti za đake u AP Vojvodini i u Centralnoj Srbiji ne počinju svi u...
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nema komentara.