Da li su svedočanstva puna petica odraz znanja ili popustljivosti nastavnika? Stručnjaci: Neki, ipak, nezasluženo nagrađuju učenike. Najviše nosilaca Vukove diplome u Leskovcu
Mali maturanti moraće da se potrude i osvoje veliki broj bodova na završnom ispitu ako hoće da budu sigurni da će moći da upišu željenu školu. Razlog je to što se i ove godine, kao i prethodnih, očekuje da će veliki broj đaka u svedočanstvu imati sve petice, a one nose čak 70 od maksimalnih sto bodova za upis. Zato će biti važna raspodela onih ukupnih 30 poena sa testova.
Tako je bilo i prošle godine, kada su se u najpopularnije škole prijaljivale desetine “vukovaca”, pa su zauzeli cela odeljenja nekih medicinskih škola. U generaciji koja je srednju školu upisala prošlog juna, čak polovina bila je odlična, trećina vrlodobra, a tek 1,4 odsto učenika je osmi razred završilo sa dovoljnim uspehom. Prosečan uspeh generacije koja je prošlog juna polagala malu maturu iznosio je 4,11. Svaki sedmi osnovac bio je “vukovac”. To je pokazala analiza rezultata završnog ispita, koju svake godine radi Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja. Ipak, zaključak je i to da svedočanstva krcata peticama, ipak, nisu odraz besprekornog znanja i dostignutih visokih kriterijuma, već popustljivosti nastavnika i poklanjanja ocena.
Osim uspeha na završnim testovima iz srpskog jezika, matematike i kombinovanog testa, stručnjaci Zavoda ukrstili su i zaključene ocene svih osmaka u Srbiji i dobili rezultate koji pokazuju da su osrednji đaci jedne škole bolje rešavali maturske zadatke od “vukovaca” druge škole. Ispostavilo se da je najviše onih koji su jedva “namakli” prosek 3,50 i 4,50, a učenici koji su završili osmi razred sa 3,40 ili 4,40 pravi su izuzetak. Stručnjaci Zavoda objašnjavaju da je to jasan pokazatelj da “postoji tendencija nastavnika da nezasluženo nagrađuju učenike”.
– Stiče se utisak da su nastavnici prilikom ocenjivanja uzimali u obzir i neke druge kriterijume, koji nisu predviđeni Pravilnikom o ocenjivanju, i na taj način bili popustljivi i neobjektivni pri proceni znanja učenika. Posledica takvog ocenjivanja je neopravdano visok opšti uspeh, jer je gotovo svaki drugi učenik odličan, a svaki peti ispunjava najviše kriterijume iz svih školskih predmeta – navedeno je u analizi.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.