Iako većina roditelja prepoznaje i uvažava problem, situacija se ipak ne menja. Evo nekoliko korisnih predloga:
Vodeći stručnjaci za dečji razvoj ustanovili su da dečja igra na otvorenom polako izumire. Istraživanje, prljanje, trčanje u prirodi zamenili su tableti, telefoni i televizija, a deca time gube važne alate za učenje i kognitivni razvoj. Samo jedno od desetoro dece pripadnika nove generacije dovoljno je fizički aktivno da bi se moglo reći da je zdravo.
Živimo “krizu neaktivnosti” u kojoj već dvogodišnje dete sve više vremena provodi uz različite elektronske uređaje umesto da se kreće uokolo i igra se tradicionalnih igara.
Deset načina da pomognete deci da se zaljube u prirodu
U nekim razvijenim zapadnim zemljama samo 9 odsto dece zadovoljava preporuku da dete barem tri sata na dan bude fizički aktivno. Ogromna većina predškolske dece ne provodi čak ni sat na dan u kretanju, što je delimično izraz toga da deca u tome samo oponašaju svoje roditelje. Roditelji veoma često nude deci elektronske uređaje kako bi ih “umirili”, ali nisu svesni da navike koje na taj način kod njih razvijaju mogu imati doživotne štetne posledice, od različitih neuroloških poremećaja do sticanja štetnih navika i životnih stilova. Pored toga, promenila se i opšta životna okolina, decu gotovo uvek prevozimo automobilom a retko kada igde idu pešice, sve je manje zelenih površina, parkova, šumaraka…
Sedam pozitivnih efekata igranja napolju na vaše dete
Svi su ti podaci alarmantni i potrebne su hitne mere kako bi se kod dece povećalo vreme koje provode fizički aktivna. Na primer, vrtiće treba graditi tako da omogućavaju igranje na vazduhu, u dvorištima, što je više moguće u dodiru s „prirodom” i uopšteno podsticati igre u kojima su deca fizički aktivna. Tehnološki razvoj drastično je promenio živote kako odraslih tako i najmlađih, no kako je tehnološke naprave nemoguće izbaciti iz naših života, treba da se potrudimo da ih koristimo na način koji ipak neće ugroziti zdravlje i razviti štetne životne navike.
Iako većina roditelja prepoznaje i uvažava problem, situacija se ipak ne menja. Evo nekoliko korisnih predloga:
Igranje u prirodi – savremena deca većinu vremena provode uz različite ekrane i monitore a sve više uz ekrane osetljive na dodir, u tolikoj meri da kada krenu u školu često ne znaju da drže olovku u ruci i uopšteno imaju slabo razvijene osnovne motoričke veštine. Samo 21 odsto njih se igra napolju, u poređenju sa 71 odsto u generaciji njihovih roditelja. Iskoristite svaku priliku kako biste podstakli decu da izađu i razviju bliskost s prirodom, bilo da je reč o trčanju za leptirima ili skupljanju lišća za herbariujum, i s tim počnite što pre – odojčad su veoma znatiželjna kad je reč o pipanju, dodirivanju i istraživanju prirode, zato im dopustite da dodiruju stvari pa i da se zaprljaju, ako treba.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Fondacija Novak Đoković okuplja najveće regionalne stručnjake na akreditovanoj konferenciji o roditeljstvu
Fondacija Novak Đoković organizuje konferenciju namenjenu pre svega stručnjacima, ali i roditeljima i svim bržnim osobama dece u ranom razvoju Vrhunski stručnjaci za oblasti ranog razvoja i adolescencije govoriće 10....
Otac Predrag Popović: Možete upropastiti dete na dva načina
Otac Predrag Popović neretko govori o tome koliko je porodica važna, koliko su roditelji krljučna karika u obrazovanju čoveka, kao i kako roditelji mogu uticati na život i karakter svog...
Ćerka mi je rekla da su je u školi nazvali glupom i ružnom. Evo šta sam uradila
“Mila, šta je bilo?” “Mama, drugarice su rekle da imam ružnu kosu i da sam glupa” – rekla je i briznula u plač. Na ovako nešto je retko koji roditelj...
Da li će plakanje istraumirati moje dete?
Kako da znam da li će plakanje istraumirati moje dete i koji su to događaji i situacije koje na moje dete mogu ostaviti trajne (negativne) posledice - pitanja su koja...
Nema komentara.