Sve ovo nam se dešava jer decu nismo uveli u tu priču. Decu je od malena trebalo učiti odnosu prema prirodi, sakupljanju đubreta, reciklaži.
Foto: Sasvim prirodno
Bitku za zaštitu životne sredine građani Srbije vode na ulici jer nisu naučili decu ispravnom odnosu prema prirodi, rekao je Jovan Memedović, novinar i autor serijala Savim prirodno, na 36. tribini „Nije filozofski ćutati“ pod nazivom „Od zagađenja do uništenja – čovek, priroda i odgovornost“ održanoj na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Jovan Memedović je kroz primere iz Norveške i Srbije pokušao da odgovori na pitanje gde je napravljena greška u zaštiti životne sredine u Srbiji.
Inače, na tribini su učestvovali i episkop diseldorfski i cele Nemačke Grigorije, akademik Vladimir Stevanović, zatim profesori Ognjen Radonjić, Ratko Ristić, i Nenad Makuljević, muzičar Rambo Amadeus i novinar Milan Ćulibrk.
Jovan Memedović je postavio pitanje „gde smo mi, a gde ostatak sveta kada je reč o prirodi“ i probao da odgovori kroz tri primera iz Norveške i Srbije.
Prilikom posete ovoj severnoj zemlji, dok se putem približavao selu pored Osla, video je ljude u fluoroscentnim prslucima koji čiste smeće pored autoputa. Kasnije je saznao da to nisu bili komunalci nego meštani koji su dobrovoljno čistili ono što su drugi bacali tokom vožnje autoputem. Selo im je, kako kaže, već bilo perfekno čisto, pa su krenuli dalje.
Jovan Memedović: Roditelji, vaša deca boluju od nedostatka prirode!
U Srbiji pak, kada je jedan čovek, opet dobrovoljno, čistio đubre iz reke, i ostavljao kese na obali, komunalci su podneli tužbu protiv njega, naveo je Memedović.
Kako se razlikuju roditelji u Norveškoj i u Srbiji?
Drugi primer dolazi iz vrtića. Kako bi decu približili prirodi, s obzirom da su u današnje vreme sve manje u kontaktu s njom, uvedeni su „vrtići pod otvorenim nebom“, koji podrazumevaju da deca 6-8 sati u toku dana budu napolju, bez obzira kakvo je vreme. U toku tog perioda čak imaju i neke vežbe, kao što je hodanje po konopcu, gde bi mogli i malo da se povrede, ali to roditeljima nije uopšte smetalo.
Na drugoj strani, u jednom od vrtića u Srbiji vaspitačice su mu rekle da decu izvode napolju samo kada je lepo vreme jer se roditelji bune da se ne isprljaju.
Roditelji stupaju na scenu i u još jednom primeru iz Srbije. U jednom mestu su, naime, tražili od direktora škole da se kros, koji se tradicionalno održava u prirodi, prebaci u školsko dvorište jer se dešavalo da se deca prilikom trčanja u šumi povrede.
„To smo mi trenutno. Možemo da pričamo da nam je važna ekologija i životna sredina, ali napravili smo ogroman propust, na tome je trebalo ranije raditi, decu je od malena trebalo učiti odnosu prema prirodi, sakupljanju đubreta, reciklaži“, poručio je on.
Sve ovo nam se dešava jer decu nismo naučili pravim stvarima
Magične fabrike je treći primer, koji je naveo Memedović. Reč je o centrima gde se od otpadaka hrane iz domaćinstava i stajskog đubriva pravi kompost za uzgajanje paradajza, klasična priča o cirkularnoj ekonomiji. Deca moraju da dođu u taj centar, to je deo nastavnog programa, i da učestvuju u tom procesu.
Jovan Memedović: Vodite decu u parkove, a ne u šoping!
„Sve ovo nam se dešava jer decu nismo uveli u tu priču. Deca pojma nemaju o tome! Dešavaju nam se užasne stvari, koje su već pobrojane, kako to da rešimo… Sada je već kasno, sada moramo da se borimo na ulici, umesto da su to deca naučila u osnovnoj školi i da imaju razvijenu svest o tome. Problemi između države i ekologa idu od toga jer je narod izgubio veru u državu, a država ne može da se osloni na svest građana. Niko nam to nije ugradio. Sada samo gasimo požar, ali to teško ide“, rekao je Memedović.
Izvor: Balkan Green Energy News
Nova istraživanja ukazala na značaj prirode u formiranju mentalno zdravih odraslih ličnosti
Izvedite dete u prirodu: evo kako to utiče na njegovo zdravlje i ponašanje
Zašto pola sata boravka u dubokoj šumi štiti imunitet čak dva meseca
Deca u Berlinu dobijaju parkove za penjanje po drveću i pravljenje koliba od granja
Marija Montesori: Detetova duša se otuđila od prirode
Deset načina da pomognete deci da se zaljube u prirodu
Zašto bi planinarenje trebalo uvesti kao predmet u osnovnim školama
Deca okružena zelenilom bolje uče
20 razloga zašto igranje u prirodi čini decu pametnijom
Prelepo – kako da uzgajate cvetnu livadu u dvorištu, bašti, parkiću
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Što manje igračaka – to više igranja
Sa ciljem da se deca što lepše zabave, da se lepo zaigraju i da im bude zanimljivo, roditelji neretko "zatrpavaju" decu igračkama. Novim, drugačijim, do tada neviđenim. Kada se negde...
5 zastarelih mitova o roditeljstvu – u koje se još uvek veruje
Savremeno doba donelo je mnoge promene i na planu roditeljstva - više se i otvorenije razgovara baš o tim teškim delovima roditeljstva koji nas okupiraju i sve je više korisnih...
Sindrom dobrog deteta: Podređivanje i samožrtvovanje
To su dobra deca. Dobra deca nemaju probleme koji su odmah uočljivi. Odrasli obično pretpostavljaju da je sve u redu kada su u pitanju dobra deca. Oni, zapravo, nisu predmet...
Kako roditelji nenamerno postanu izvor stresa za svoju decu sportiste
Nekoliko godina unazad je počeo trend učenja mlađih sportista kako da stvore zdrav psiholoski odgovor na dato okruženje. Ono što je potpuno zapostavljeno jeste edukacija roditelja na način kako da...
Nema komentara.