Iako većina roditelja prepoznaje i uvažava problem, situacija se ipak ne menja. Evo nekoliko korisnih predloga:
Vodeći stručnjaci za dečji razvoj ustanovili su da dečja igra na otvorenom polako izumire. Istraživanje, prljanje, trčanje u prirodi zamenili su tableti, telefoni i televizija, a deca time gube važne alate za učenje i kognitivni razvoj. Samo jedno od desetoro dece pripadnika nove generacije dovoljno je fizički aktivno da bi se moglo reći da je zdravo.
Živimo “krizu neaktivnosti” u kojoj već dvogodišnje dete sve više vremena provodi uz različite elektronske uređaje umesto da se kreće uokolo i igra se tradicionalnih igara.
Deset načina da pomognete deci da se zaljube u prirodu
U nekim razvijenim zapadnim zemljama samo 9 odsto dece zadovoljava preporuku da dete barem tri sata na dan bude fizički aktivno. Ogromna većina predškolske dece ne provodi čak ni sat na dan u kretanju, što je delimično izraz toga da deca u tome samo oponašaju svoje roditelje. Roditelji veoma često nude deci elektronske uređaje kako bi ih “umirili”, ali nisu svesni da navike koje na taj način kod njih razvijaju mogu imati doživotne štetne posledice, od različitih neuroloških poremećaja do sticanja štetnih navika i životnih stilova. Pored toga, promenila se i opšta životna okolina, decu gotovo uvek prevozimo automobilom a retko kada igde idu pešice, sve je manje zelenih površina, parkova, šumaraka…
Sedam pozitivnih efekata igranja napolju na vaše dete
Svi su ti podaci alarmantni i potrebne su hitne mere kako bi se kod dece povećalo vreme koje provode fizički aktivna. Na primer, vrtiće treba graditi tako da omogućavaju igranje na vazduhu, u dvorištima, što je više moguće u dodiru s „prirodom” i uopšteno podsticati igre u kojima su deca fizički aktivna. Tehnološki razvoj drastično je promenio živote kako odraslih tako i najmlađih, no kako je tehnološke naprave nemoguće izbaciti iz naših života, treba da se potrudimo da ih koristimo na način koji ipak neće ugroziti zdravlje i razviti štetne životne navike.
Iako većina roditelja prepoznaje i uvažava problem, situacija se ipak ne menja. Evo nekoliko korisnih predloga:
Igranje u prirodi – savremena deca većinu vremena provode uz različite ekrane i monitore a sve više uz ekrane osetljive na dodir, u tolikoj meri da kada krenu u školu često ne znaju da drže olovku u ruci i uopšteno imaju slabo razvijene osnovne motoričke veštine. Samo 21 odsto njih se igra napolju, u poređenju sa 71 odsto u generaciji njihovih roditelja. Iskoristite svaku priliku kako biste podstakli decu da izađu i razviju bliskost s prirodom, bilo da je reč o trčanju za leptirima ili skupljanju lišća za herbariujum, i s tim počnite što pre – odojčad su veoma znatiželjna kad je reč o pipanju, dodirivanju i istraživanju prirode, zato im dopustite da dodiruju stvari pa i da se zaprljaju, ako treba.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Letovanje sa bebom – 5 saveta za roditelje
Letovanje sa bebom ne mora biti stresno ako dobro isplanirate sve detalje. Kada se pripremate za letovanje, veoma je važno koju ćete destinaciju odabrati, šta ćete poneti, čime ćete putovati......
Što manje igračaka – to više igranja
Sa ciljem da se deca što lepše zabave, da se lepo zaigraju i da im bude zanimljivo, roditelji neretko "zatrpavaju" decu igračkama. Novim, drugačijim, do tada neviđenim. Kada se negde...
5 zastarelih mitova o roditeljstvu – u koje se još uvek veruje
Savremeno doba donelo je mnoge promene i na planu roditeljstva - više se i otvorenije razgovara baš o tim teškim delovima roditeljstva koji nas okupiraju i sve je više korisnih...
Sindrom dobrog deteta: Podređivanje i samožrtvovanje
To su dobra deca. Dobra deca nemaju probleme koji su odmah uočljivi. Odrasli obično pretpostavljaju da je sve u redu kada su u pitanju dobra deca. Oni, zapravo, nisu predmet...
Nema komentara.