spot_img
spot_img

Voćka koju se obožavale generacije dece

Džanarika, koju mnogi nazivaju divljom šljivom, danas se uglavnom koristi za proizvodnju džemova u fabrikama jer ima jako neutralan ukus pa može da služi kao baza za razvno voće.

Ako ste rođeni devedesetih godina, onda sve verovatno kao i većina vaših vršnjaka dobar deo detinjstva proveli pentrajući se po drveću i skupljajući slasne, ponekad crvene a ponekad žute plodove, a posle ih i jeli ili se gađali njima. Čuvene džanarike obeležile su odrastanje više generacija, a danas ih više niko ni ne gleda.

Zaista, drveće koje krasi beogradske parkove, ulice, šetališta i livade danas uglavnom stoji zaboravljeno od dece. Niko više ne jede džanarike pa današnji klinci nemaju pojma kakvu im besplatnu poslasticu njihov grad svakodnevno pruža.

- Advertisement -

Deca devedesetih su se delila na one koji vole žute i one koji vole crvene – one koje nisu jeli, njima su se gađali međsobno. Mame se još uvek jako dobro sećaju fleka koje su se teško skidale, ali i bolova u stomaku s kojima su se deca vraćala kući kad pojedu više nego što treba.

Džanarika, koju mnogi nazivaju divljom šljivom, danas se uglavnom koristi za proizvodnju džemova u fabrikama jer ima jako neutralan ukus pa može da služi kao baza za razvno voće. Otkupljuje se po smešnoj ceni od osam do deset dinara po kilogramu, a domaćice koje od nje prave sokove su zaista retke.

A deca, koja danas pored ovog drveća prolaze gledajući u telefone i ni ne obraćajući pažnju da gaze po najlepšim plodovima koji su pali, nikad neće znati kako je dobar osećaj kad se popneš skroz na vrh drveta i dohvatiš baš tu poslednju džanariku. Za to je čak vredelo i pasti!

Izvor: 24 sata

spot_img
spot_img

Najnovije

Od Asteka do današnjih dana: Fascinantna priča o čokoladi

Toliko je omiljena poslastica da čokolada ima više od jednog dana u godini kada se zvanično slavi i obeležava njen ukus, značaj i tradicija

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img