Zašto je slobodno igranje najbolja letnja škola?

Što više vremena deca provedu u aktivnostima koje vode roditelji, više se smanjuje njihova sposobnost da budu produktivni u sopstvenim ciljevima.

Deci je to vreme za istraživanje okoline i otkrivanje misterija i blaga koje leto skriva.

Ta detinja idila je možda istinita kod neke dece, ali za većinu leto označava jedva nešto više od promene rasporeda dnevnih planiranih aktivnosti koje nadziru roditelji.

- Advertisement -

Neplanirano, slobodno vreme za igru je jedna od najvrednijih edukativnih prilika koje dajemo svojoj deci.

To je plodno tle, mesto na kojem deca mogu ojačati društvene veze, izgraditi emocionalnu zrelost, razviti kognitivne sposobnosti i poboljšati svoje fizičko zdravlje. Vrednosti slobodne igre, sanjarenja, rizikovanja i samostalnog otkrivanja često se spominju u medijima poslednjih godina, a nova studija grupe psihologa sa Univerziteta Colorado otkriva koliko su te aktivnosti važne u razvoju dečjeg funkcionisanja.

Snaga samousmerenosti je potcenjena i neprocenjiva veština koja dopušta učenicima da deluju produktivno kako bi postigli svoje ciljeve.

Autori su proučavali rasporede i navike igranja sedamdesetoro šestogodišnje dece, mereći koliko vremena provode u “manje struktuiranim”, spontanim aktivnostima poput imaginarne igre i samoodabranog učenja te “strukturiranih” aktivnosti koje organizuju i nadziru odrasli, poput lekcija, sportskih praksi, rada za opšte dobro te domaćih zadataka.

Istraživači su otkrili da deca koja se upuštaju u više slobodne igre imaju razvijeniju samousmerenu izvršnu funkciju.

S druge strane, što više vremena deca provode u struktuiranim aktivnostima, time je slabiji njihov osećaj samousmerene samokontrole. Treba spomenuti da autori smatraju sve aktivnosti koje su deca sama inicirala “manje strukturiranim”, a aktivnosti koje su vodili odrasli “strukturiranim”.

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img