Ne mešajte se u dečje svađe!

U svađe vršnjaka ne treba se mešati dok nema agresije i jedno dete nije u nepovoljnijem položaju. Konstruktivno rešavanje konflikta uči decu toleranciji i zauzimanju za sebe

Konflikti su deo svakodnevice, a deca se, kao i odrasli, međusobno ne slažu u svemu. Tada dolazi do frustracije, ljutnje, svađe, ali to ne mora nužno da bude negativno. „Sukob može pomoći da se bolje vidi problem i nađe rešenje. Konstruktivno rešeni konflikt dovodi do osećaja zadovoljstva i samopouzdanja, uči decu kako pregovarati i poštivati razlike“, objašnjava Ana Mužak, psiholog iz vrtića Mali istraživač.

Važno je podsticati kod dece načine konstruktivnog rešavanja sukoba, nastavlja Mužak. Treba da nauče da se mogu posvađati i ostati prijatelji. Deca iz sukoba mogu naučiti i kako da se zauzmu za sebe, da iznesu svoj stav, da argumentuju, prihvate tuđe argumente, kako da drugima daju pravo da razmišljaju drugačije i kako ponovo da dovedu odnos u ravnotežu.

- Advertisement -

Kada se ipak treba umešati?

„Sukob je važno iskustvo jer nas različitosti čekaju svuda. Učenje da se nosimo s tim oblikuje nas u empatične ljude koji će se zalagati za ravnopravnost i toleranciju. To je vaspitni imperativ koji ne može da se nauči iz knjiga nego kroz iskustvo“, objašnjava prof. pedagogije Ivana Grabar. Ipak, roditelji često nisu sigurni kako da se postave u situaciji kad dođe do sukoba između dece. Prema njenom mišljenju, ako odrasli vide da je odnos neravnopravan važno je zaštititi dete.

„Ako je reč o svađi vršnjaka, bilo bi dobro ostati po strani (dok ne prerasta u agresiju) ili odmaknuti svoje dete ne ulazeći u sukobe s drugim. Ako se svađe ponavljaju, možete pitati dete šta misli, gde je problem u njihovom odnosu. Također se može uvežbati situacija kroz igru likova. Time dete dobija iskustvo i lakše će situaciju ponoviti u kontekstu“, pojasnila je Grabar dodajući da je važno ne osuđivati ni omalovažavati dete ako ne uspe da odreaguje kako roditelj želi. Najbolji primer roditelji daju deci svojim ponašanjem. Dete uči šta vidi i oseti, naglašava Grabar, a ne ono šta čuje.

„Svaki roditelj će reći detetu: ‘Budi pristojan, slušaj starije, ne tuci se’… Ako se roditelj ponaša drugačije, tada će dete preuzeti ponašanje“, pojasnila je prof. Ivana Grabar.

Izvor: Klokanica 

spot_img

Najnovije

ZAŠTO SE TAKO LAKO „ZARAZIMO“ MRŽNJOM?

Ono što često previdimo jeste da mržnja ne počinje kao uverenje, već kao emocionalna zaraza — i da su naši psihološki mehanizmi savršeno „podešeni“ da je prihvate čak i onda kada ne razumemo povod.

Da li odgajate razmaženo dete?

Nekada je ovakvo ponašanje bilo neprihvatljivo. Danas su izlivi besa, svađanje i prepirke roditelja postali gotovo normalni.

Visoko senzitivna deca i poremećaj nedostatka pažnje

Poput dece s poremećajem pažnje, visoko senzitivnoj deci se često dešava da im nešto lako skrene misli zato što primećuju mnogo detalja...

Samozaljubljivanje je kazna. A zločin je nesposobnost da voli druge, da saoseća sa njima, da ima empatiju.

Što je veća razlika između toga kako se prezentuju i stvarnosti to je veće odmicanje od života, a istovremeno i ljubavi.

Poremećaj pažnje – kako se razvija i šta se iza njega krije

Glavna oštećenja koja ADD izaziva - distraktibilnost, hiperaktivnost (ili alternativno letargija) i loša kontrola impulsa - odražavaju, svako na svoj poseban način, nedostatak samoregulacije.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img