Ne mešajte se u dečje svađe!

U svađe vršnjaka ne treba se mešati dok nema agresije i jedno dete nije u nepovoljnijem položaju. Konstruktivno rešavanje konflikta uči decu toleranciji i zauzimanju za sebe

Konflikti su deo svakodnevice, a deca se, kao i odrasli, međusobno ne slažu u svemu. Tada dolazi do frustracije, ljutnje, svađe, ali to ne mora nužno da bude negativno. „Sukob može pomoći da se bolje vidi problem i nađe rešenje. Konstruktivno rešeni konflikt dovodi do osećaja zadovoljstva i samopouzdanja, uči decu kako pregovarati i poštivati razlike“, objašnjava Ana Mužak, psiholog iz vrtića Mali istraživač.

Važno je podsticati kod dece načine konstruktivnog rešavanja sukoba, nastavlja Mužak. Treba da nauče da se mogu posvađati i ostati prijatelji. Deca iz sukoba mogu naučiti i kako da se zauzmu za sebe, da iznesu svoj stav, da argumentuju, prihvate tuđe argumente, kako da drugima daju pravo da razmišljaju drugačije i kako ponovo da dovedu odnos u ravnotežu.

- Advertisement -

Kada se ipak treba umešati?

„Sukob je važno iskustvo jer nas različitosti čekaju svuda. Učenje da se nosimo s tim oblikuje nas u empatične ljude koji će se zalagati za ravnopravnost i toleranciju. To je vaspitni imperativ koji ne može da se nauči iz knjiga nego kroz iskustvo“, objašnjava prof. pedagogije Ivana Grabar. Ipak, roditelji često nisu sigurni kako da se postave u situaciji kad dođe do sukoba između dece. Prema njenom mišljenju, ako odrasli vide da je odnos neravnopravan važno je zaštititi dete.

„Ako je reč o svađi vršnjaka, bilo bi dobro ostati po strani (dok ne prerasta u agresiju) ili odmaknuti svoje dete ne ulazeći u sukobe s drugim. Ako se svađe ponavljaju, možete pitati dete šta misli, gde je problem u njihovom odnosu. Također se može uvežbati situacija kroz igru likova. Time dete dobija iskustvo i lakše će situaciju ponoviti u kontekstu“, pojasnila je Grabar dodajući da je važno ne osuđivati ni omalovažavati dete ako ne uspe da odreaguje kako roditelj želi. Najbolji primer roditelji daju deci svojim ponašanjem. Dete uči šta vidi i oseti, naglašava Grabar, a ne ono šta čuje.

„Svaki roditelj će reći detetu: ‘Budi pristojan, slušaj starije, ne tuci se’… Ako se roditelj ponaša drugačije, tada će dete preuzeti ponašanje“, pojasnila je prof. Ivana Grabar.

Izvor: Klokanica 

spot_img

Najnovije

Roditelji su danas „helikopteri“ – deci treba oslonac, ne stalni nadzor

Istraživanja pokazuju da deca koja su odrastala tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka nisu postala stabilniji ljudi zato što su imala bolje roditelje ili kvalitetnije obrazovanje, već zato što su mnogo ranije naučila da se nose sa problemima, međusobnim sukobima i dosadom.

Fudbalski savez Srbije i UEFA lansiraju slikovnicu „Loptoslav u misiji spasimo fudbal“: Kako se grade kapiteni budućnosti

Namenjena deci uzrasta od 5 do 10 godina, ova knjiga vodi najmlađe čitaoce kroz uzbudljivu avanturu u kojoj sestri i bratu Kasji i Martinu u pomoć stiže Loptoslav, mudri čuvar tajni fer-pleja.

Ko je pod većim stresom za maturu, upis u školu ili fakultet – roditelji ili deca

Prijemni ispiti, mala matura i upis u školu ili na fakultet. Za mnoge porodice to je jedan od najstresnijih perioda u godini. Stručnjaci kažu da deo tog pritiska deca osećaju upravo kod kuće. Nekad i kada roditelji imaju najbolju nameru.

Objavljena rešenja testova iz izbornih predmeta koje su polagali osmaci

Učenici osmog razreda danas su rešavali test sa zadacima iz predmeta po izboru, čime se završava ovogodišnje polaganje završnog ispita.

Pet stvari zbog kojih roditelji bespotrebno gube vreme

Paradoksalno, ali upravo taktike kojima najčešće pribegavaju kako bi brzo rešili probleme dodatno im oduzimaju dragoceno vreme.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img