Sve više roditelja koji svojoj deci ne daju da dišu

Jeste li roditelj koji sa svojim detetom radi svaki domaći zadatak, umesto njega rešava probleme u školi i s prijateljima, kontroliše svaki njegov korak? Ukoliko ste se prepoznali u ovom opisu, možda ste, a da niste ni svesni, i vi takozvani "helikopter roditelj".

Termin „helikopter roditelji“ odnosi se na roditelje koji su sveprisutni, obleću oko dece, ometaju im igru, brane ih od svih poželjnih i nepoželjnih frustracija i ne ostavljaju ih na miru. Iako kažu da nisu za „helikopter“ model vaspitanja, istraživanja pokazuju da je iz godine u godinu sve više roditelja koji svojoj deci, žargonski rečeno, ne daju da dišu.

Kod nas je ista situacija, kaže psiholog Milica Grujić.

- Advertisement -

„Termin dolazi iz američke psihologije, ali obuhvata sve roditelje koji se previše angažuju, previše bdiju u odnosu na svoju decu“, objašnjava ona.

Ovaj model roditeljstva poguban je i za roditelje i za decu. Roditelji su non-stop u stanju zabrinutosti i opterećeni željom da od svega zaštite svoje dete.

„Ozbiljna istraživanja kažu da je ovaj stil roditeljstva poguban za decu prevashodno zato što im time šaljemo poruku da nemamo poverenja u njih, da ne verujemo dovoljno da će oni sami uraditi nešto dobro, pa zbog toga uvek mora neko od roditelja da se meša. I sa druge strane, nije dobro zato što deca moraju da naviknu od malena na određenu vrstu frustracija kao sastavni deo života“, ističe Milica Grujić.

Ljubav roditelja prema detetu i njegovu brigu ne može da razume onaj ko to nije osetio i doživeo. Međutim, stručnjaci kažu da postoji granica između brige i preterane brige.

„Roditelj treba da bude uključen u život svog deteta, treba da bude zainteresovan za to šta se detetu dešava, a isto tako treba da pripremi i dete i sebe da je normalno da se dešavaju greške, da je normalno da postoji frustracija i da ne može da se dobije sve na gotovo. Kao u svemu u životu, najteže je naći balans, ali je taj balans potreban za optimum između kontrole i helikopter roditeljstva i nečega što se zove angažovan i zdrav roditelj“, zaključuje Grujić.

Ukoliko niste sigurrni gde je granica i kako naći balans, nemojte se ustručavati da potražite pomoć pedagoga ili psihologa, kako biste svom detetu omogućili normalno odrastanje, razvoj i osamostaljivanje.

- Advertisement -

Izvor: B92

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img