Prema istraživanjima gojaznost je bolest novih generacija, jer nam deca sve više sede kući uz igrice, jedu nezdravu, brzu hranu. Stručnjaci procenjuju da će se za deset godina broj gojazne dece udvostručiti. Kada je pravo vreme da deca počnu da vežbaju i brinu o ishrani? Iako se gojaznost najčešće veuje…
Foto: Pixabay
Prema istraživanjima gojaznost je bolest novih generacija, jer nam deca sve više sede kući uz igrice, jedu nezdravu, brzu hranu. Stručnjaci procenjuju da će se za deset godina broj gojazne dece udvostručiti. Kada je pravo vreme da deca počnu da vežbaju i brinu o ishrani?
Iako se gojaznost najčešće veuje za odrasle, sve češće muči najmlađe. Problem je teško prepoznati jer ga neretko roditelji ignorišu.
“Roditelji danas i ne znaju šta je krupno dete, a šta je gojazno dete, pa nam je negde i lakše da priznamo da je dete samo krupno. Računajte da bi trebalo dete da krene u školu sa sedam godina i tada da ima između 17 i 21 kilogram”, kaže Tatjana Mraović, dijetolog.
A upravo u školi se stiču neke prve navike.
“Za predškolski i školski tu isključivo vežbe oblikovanja i kasnije vežbe koje trpe svoje telo, znači težinu svoju, to je ono što mi radimo na času, to su trbušnjaci, leđni, sklekovi, čučnjevi isključivo bez podizanja nekog velikog tereta”, kaže Predrag Pešić iz OŠ “Drinka Pavlović”.
Gojaznost se najčešće počinje u petoj godini života ili u vreme puberteta. Istraživanja su pokazala da dete koje je gojazno u uzrastu od 10 do 13 godina ima 80 odsto šanse da bude gojazno i u odraslom dobu. Nezdrava ishrana ne utiče samo na fizički izgled, već može da bude uzrok srčanih bolesti, povećanja krvnog pritiska, dijabetesa, problema sa disanjem i spavanjem.
“Danas ste u prilici da kod nešto starije dece kod adolescenata, kod pubertetlija već imate dijagnostikovane masivno probleme sa ciklusom kod devojčica, čak i kod dečaka ima problema zbog intorelancije na glukozu”, kaže Mraović.
Kako bi se umanjio broj gojazne dece iz nadležnog Ministarstva poručuju da rade na rešavanju tog problema.
Ministar Vanja Udovičić navodi da sport mora da bude dostupan svim građanima.
“Mislimo na one najmlađe kao što je sport u školi, akcija za đake od prvog do četvrtog razreda, kao projekat SOFA za mlade od 16 do 30 godina koji je jedinstven u svetu za besplatno bavljenje sportom i odlučili smo se da renoviramo tj. da opremamo fiskulturne sale”, kaže Udovičić.
Gojaznost nije problem samo u Srbiji. Svetski podaci od prošle godine pokazuju da je skoro 108 miliona dece i više od 600 miliona odraslih registrovano kao gojazno sa indeksom telesne mase iznad 30.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije gojaznost se udvostručila od 1980. godine i poprima epidemijske proporcije.
Pripremila Nela Stanković
Izvor: RTS
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Da li znate šta sve pijemo sa mlekom? Evo šta sadrži jedna čaša mleka
Uz pomoć inovativnih i vrlo osetljivih metoda ispitivanja, naučnici iz Španije i Maroka su ustanovili da bi samo jedna čaša mleka može da sadrži i do 20 analgetika, antibiotika i...
Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod
Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu...
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Nema komentara.