spot_img
spot_img

Za deset godina broj gojazne dece će se udvostručiti

Prema istraživanjima gojaznost je bolest novih generacija, jer nam deca sve više sede kući uz igrice, jedu nezdravu, brzu hranu. Stručnjaci procenjuju da će se za deset godina broj gojazne dece udvostručiti. Kada je pravo vreme da deca počnu da vežbaju i brinu o ishrani? Iako se gojaznost najčešće veuje za odrasle, sve češće muči […]

Prema istraživanjima gojaznost je bolest novih generacija, jer nam deca sve više sede kući uz igrice, jedu nezdravu, brzu hranu. Stručnjaci procenjuju da će se za deset godina broj gojazne dece udvostručiti. Kada je pravo vreme da deca počnu da vežbaju i brinu o ishrani?

Iako se gojaznost najčešće veuje za odrasle, sve češće muči najmlađe. Problem je teško prepoznati jer ga neretko roditelji ignorišu.

- Advertisement -

„Roditelji danas i ne znaju šta je krupno dete, a šta je gojazno dete, pa nam je negde i lakše da priznamo da je dete samo krupno. Računajte da bi trebalo dete da krene u školu sa sedam godina i tada da ima između 17 i 21 kilogram“, kaže  Tatjana Mraović, dijetolog.

A upravo u školi se stiču neke prve navike.

„Za predškolski i školski tu isključivo vežbe oblikovanja i kasnije vežbe koje trpe svoje telo, znači težinu svoju, to je ono što mi radimo na času, to su trbušnjaci, leđni, sklekovi, čučnjevi isključivo bez podizanja nekog velikog tereta“, kaže Predrag Pešić iz OŠ „Drinka Pavlović“.

Gojaznost se najčešće počinje u petoj godini života ili u vreme puberteta. Istraživanja su pokazala da dete koje je gojazno u uzrastu od 10 do 13 godina ima 80 odsto šanse da bude gojazno i u odraslom dobu. Nezdrava ishrana ne utiče samo na fizički izgled, već može da bude uzrok srčanih bolesti, povećanja krvnog pritiska, dijabetesa, problema sa disanjem i spavanjem.

„Danas ste u prilici da kod nešto starije dece kod adolescenata, kod pubertetlija već imate dijagnostikovane masivno probleme sa ciklusom kod devojčica, čak i kod dečaka ima problema zbog intorelancije na glukozu“, kaže Mraović.

Kako bi se umanjio broj gojazne dece iz nadležnog Ministarstva poručuju da rade na rešavanju tog problema.

- Advertisement -

Ministar Vanja Udovičić navodi da sport mora da bude dostupan svim građanima.

„Mislimo na one najmlađe kao što je sport u školi, akcija za đake od prvog do četvrtog razreda, kao projekat SOFA za mlade od 16 do 30 godina koji je jedinstven u svetu za besplatno bavljenje sportom i odlučili smo se da renoviramo tj. da opremamo fiskulturne sale“, kaže Udovičić.

Gojaznost nije problem samo u Srbiji. Svetski podaci od prošle godine pokazuju da je skoro 108 miliona dece i više od 600 miliona odraslih registrovano kao gojazno sa indeksom telesne mase iznad 30.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije gojaznost se udvostručila od 1980. godine i poprima epidemijske proporcije.

Pripremila Nela Stanković
Izvor: RTS

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img