Za moderne roditelje i bajke su previše strašne, a stručnjaci poručuju: Zanemarujete suštinu

Roditeljima je nekada teško da se snađu u moru informacija i saveta u vezi s odgojem dece. Oprečna mišljenja umeju da ih zbune, pa se tako nametnula i dilema da li deci treba čitati bajke ili ne.

Brojni napisi o tome da su teme starih bajki strašne, da život predstavljaju surovim i da plaše decu, mnogim roditeljima su bili dovoljan razlog da deci prestanu da ih čitaju. Da je to velika greška, potvrđuje stručnjak za razvoj deteta Sali Godar Blajt, koja kaže da roditelji koji misle da su moderne knjige korektnije žive u zabludi. Optuživanje bajki da su surove i nerealne je pogrešno, jer se zanemaruje suština, a to je da srećan kraj dolazi kao posledica hrabrosti, dobrote, visprenosti…

Prvi dodir s književnošću

- Advertisement -

– Bajke su važne ne zato što deci pokazuju da je život strašan, već zato što se deci mnogi strahovi predstavljaju kroz fantaziju. Bajke koje su se čitale generacijama od vitalnog su značaja za dečji razvoj. Tradicionalne priče pokazuju deci da dobro pobeđuje zlo i promovišu ljubaznost i velikodušnost – kaže Blajtova.

Prema ovoj autorki, važno je zapamtiti da deca ove priče preuzimaju na nivou razvoja za koji su sposobni. Likovi deci možda nisu poznati, ali problemi, oseć anja i situacije u koje ulaze junaci često su stvarni u životu.

Uče ih šta je dobro, a šta ne

– Kroz bajkovite priče deca na bezbedan način, u krilu roditelja ili ušuškana u toplom krevetu, mogu da razumeju neke zaista zbunjujuće i teške oseć aje iako ne mogu uvek da ih artikulišu. Iznad svega, bajke pomažu deci da razumeju šta je dobro, a šta ne. To se ne uči kroz nastavu – kaže Blajtova.

Prema njenim rečima, nema zastarelih bajki. Tradicionalne bajke pokazuju deci da postoje fizičke različitosti u životu, a ako ne vide te stereotipe, neće imati ni moralni kod po kome će se razvijati.

Iako čak 66 odsto roditelja veruje da tradicionalne bajke imaju jače moralne poruke od savremenih knjiga, istovremeno smatraju da su neke od njih zastarele. Najviše primedbi ide dobroj staroj „Pepeljuzi“, jer se u njoj glavna junakinja prisiljava na kućne poslove.

- Advertisement -

Na kraju, ispitanici u brojnim studijama o tome da li su bajke prevaziđeno štivo uglavnom po lepom pamte bajke. Posebno te koje počinju sa „Jednom davno, iza sedam mora…“, a završavaju se „… i živeli su srećno do kraja života“. Zato, i kad nauče da čitaju, vi im čitajte i dalje. Ne traži previše truda, a za decu radite neprocenljivu stvar, pomažete im da shvate svet oko sebe.

Izvor: Blic žena

spot_img

Najnovije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img