Za moderne roditelje i bajke su previše strašne, a stručnjaci poručuju: Zanemarujete suštinu

Roditeljima je nekada teško da se snađu u moru informacija i saveta u vezi s odgojem dece. Oprečna mišljenja umeju da ih zbune, pa se tako nametnula i dilema da li deci treba čitati bajke ili ne.

Brojni napisi o tome da su teme starih bajki strašne, da život predstavljaju surovim i da plaše decu, mnogim roditeljima su bili dovoljan razlog da deci prestanu da ih čitaju. Da je to velika greška, potvrđuje stručnjak za razvoj deteta Sali Godar Blajt, koja kaže da roditelji koji misle da su moderne knjige korektnije žive u zabludi. Optuživanje bajki da su surove i nerealne je pogrešno, jer se zanemaruje suština, a to je da srećan kraj dolazi kao posledica hrabrosti, dobrote, visprenosti…

Prvi dodir s književnošću

- Advertisement -

– Bajke su važne ne zato što deci pokazuju da je život strašan, već zato što se deci mnogi strahovi predstavljaju kroz fantaziju. Bajke koje su se čitale generacijama od vitalnog su značaja za dečji razvoj. Tradicionalne priče pokazuju deci da dobro pobeđuje zlo i promovišu ljubaznost i velikodušnost – kaže Blajtova.

Prema ovoj autorki, važno je zapamtiti da deca ove priče preuzimaju na nivou razvoja za koji su sposobni. Likovi deci možda nisu poznati, ali problemi, oseć anja i situacije u koje ulaze junaci često su stvarni u životu.

Uče ih šta je dobro, a šta ne

– Kroz bajkovite priče deca na bezbedan način, u krilu roditelja ili ušuškana u toplom krevetu, mogu da razumeju neke zaista zbunjujuće i teške oseć aje iako ne mogu uvek da ih artikulišu. Iznad svega, bajke pomažu deci da razumeju šta je dobro, a šta ne. To se ne uči kroz nastavu – kaže Blajtova.

Prema njenim rečima, nema zastarelih bajki. Tradicionalne bajke pokazuju deci da postoje fizičke različitosti u životu, a ako ne vide te stereotipe, neće imati ni moralni kod po kome će se razvijati.

Iako čak 66 odsto roditelja veruje da tradicionalne bajke imaju jače moralne poruke od savremenih knjiga, istovremeno smatraju da su neke od njih zastarele. Najviše primedbi ide dobroj staroj „Pepeljuzi“, jer se u njoj glavna junakinja prisiljava na kućne poslove.

- Advertisement -

Na kraju, ispitanici u brojnim studijama o tome da li su bajke prevaziđeno štivo uglavnom po lepom pamte bajke. Posebno te koje počinju sa „Jednom davno, iza sedam mora…“, a završavaju se „… i živeli su srećno do kraja života“. Zato, i kad nauče da čitaju, vi im čitajte i dalje. Ne traži previše truda, a za decu radite neprocenljivu stvar, pomažete im da shvate svet oko sebe.

Izvor: Blic žena

spot_img

Najnovije

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci podigao prašinu u javnosti

Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih veština i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Na Međunarodnom takmičenju iz informatike u konkurenciji od 439 takmičara – đaci iz Srbije osvojili 9 medalja

Srbiju su predstavljale četiri ekipe od po četiri člana odabrane su na osnovu uspeha učenika na takmičenjima u organizaciji Društva matematičara Srbije.

Šta roditelji dece koja uspešno savladaju prvi razred rade drugačije?

Neka deca kroz prvi razred prođu mirno, stabilno, sa radošću. Neka uz suze, otpor i stalne borbe oko domaćih zadataka. Razlika najčešće nije u tome koliko je dete pametno, već kakvu podršku ima kod kuće.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img