Kućna biblioteka od najmanje 80 knjiga donosi brojne dobrobiti za dečji mozak

Deca iz takvih domova su uspešnija u školi, a kasnije i u životu

Odrastanje među brojnim knjigama ima neverovatan učinak na razvoj inteligencije, tvrde naučnici.

Naime, jedno istraživanje koje je obuhvatilo 160.000 ljudi u periodu od četiri godine pokazalo je da kućna biblioteka od 80 knjiga i više donosi brojne dobrobiti za dečji mozak.

- Advertisement -

Ova australijska studija je pokazala i da je prosečan broj knjiga u domaćinstvu  114 knjiga. Istraživači tvrde da kućna biblioteka ima veliki uticaj na promociju čitanja i matematičke veštine nego na sam fakultet.

Studija, koju je vodila dr. Džoana Sikora sa australijskog Nacionalnog Univerziteta, kaže da je najveća prednost u pismenosti, računanju i informatičkim sposobnostima odraslih kada je dom imao od 80 do 350 knjiga.  Ali, nije vidljiv dodatni dobitak iznad tog broja.

Prema studiji, skandinavske porodice su imali najveće zbirke knjiga, pa tako 14 posto Norvežana i 13 posto Šveđana imaju u kući više od 500 knjiga. Međutim, samo nekoliko zemalja u proseku poseduje manje od 80 knjiga: Čile, Grčka, Italija, Singapur i Turska.

Roditelj koji čita ima dete koje čita

Deca nas oponašaju u svemu, pa tako i u čitanju, tvrde naučnici, pa upravo zato broj knjiga u domu govori o kulturi čitanja koja se prenosi na njih.

Jako rano, već sa šest meseci beba je spremna na prve slikovnice. Posmatra ih, grabi ih i stavlja u usta. Počinje da shvaa da su oblici u slikovnicama slike. Iako beba još ne može da prati priču ona uživa u glasu roditelja koji joj nešto priča.

- Advertisement -

Prve slikovnice treba da budu šarene i mekane, pune jarkih boja, a bebama je zanimljivo kad iz njih nešto ‘ispada’.

Uz čitanje deca uče i jezik i bolje se koncentrišu

Kada malo poraste, nešto pre prvog rođendana, beba već može malo duže da se koncentriše. Knjižice od čvrstog kartona s nekoliko stihova koji se rimuju pun su pogodak.

Kako dete raste tako se menja i sadržaj slikovnica, a svakom novom pričom dete usvaja nove reči i obogaćuje svoj vokabular.

Izvor: Stil.kurir.rs

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img