Što više reči čuje dete od svog nastavnika, bogatiji će biti njegov rečnik tokom čitavog života

Škola bi trebalo decu da izlaže što većem i što izazovnijem vokabularu i stranim jezicima pre navršavanja dvanaeste godine. Sa svakom godinom koja prolazi, gubitak neurona i "podrezivanje" sinapsi otežava ovladavanje drugim jezikom.

Mladi ne bi nikada, bez izlaganja novim rečima, uspeli da razviju ćelije u slušnom delu moždane kore koje bi dobro razlikovale slične i različite zvukove. Roditelji treba da čitaju deci već od šestog meseca života, i ne treba da čekaju do četvrte ili pete godine. Većina dece će naučiti svaki jezik bez „stranog naglaska“ pre puberteta, jer su ćelije i veze potrebne za taj zadatak u mozgu spremne i dostupne. Ima ih dovoljno da bismo naučili i najmanje nijanse u izgovoru.

Posle puberteta, te veze gotovo da nestaju, a agresivnije ćelije koje imaju drugačiju funkciju istiskuju ćelije koje su imale mogućnost za razumevanje jezika. Škola bi trebalo decu da izlaže što većem i što izazovnijem vokabularu i stranim jezicima pre navršavanja dvanaeste godine. Sa svakom godinom koja prolazi, gubitak neurona i „podrezivanje“ sinapsi otežava ovladavanje drugim jezikom.

- Advertisement -

Što više reči čuje dete od svog nastavnika, bogatiji će biti njegov rečnik tokom čitavog života. Lagan način na koji bi učenici mogli da steknu što bogatiji vokabular jeste da ga učitelji sami koriste i tako predstavljaju primer, da očekuju da ga učenik koristi i da sticanje bogatijeg rečnika postane deo učenja. Čitanje je takođe odličan način da se kod učenika razvije vokabular, ali nikako kroz preranu prisilu. Za mozgove koji se „normalno“ razvijaju, vreme za učenje čitanja je treća ili četvrta godina. Za druge je „normalno“ vremе osma godina. Postoji raspon od nekoliko meseci do pet godina u potpuno normalno razvijajućim mozgovima unutar kojega bi trebalo da se savlada čitanje. Zato, šestogodišnjak koji ne zna da čita ne sme da bude smatran „razvojno zaostalim“. U mnogim zemljama, uključujući Švedsku, Dansku, Norvešku i Novi Zeland (sve zemlje sa visokim procentom pismenosti) službeno učenje čitanja počinje u sedmoj ili osmoj godini.

 

Odlomak iz knjige „Podučavanje sa mozgom na umu“

Erik Jensen

Izdavač: Eduka

Treba li da istaknem kako su razumevanje istraživanja mozga i povezivanje tih istraživanja s učenjem postali standardni zahtevi za učitelje i nastavnike? Ne morate da budete biolog ili neuronaučnik kako biste shvatili ključne pojmove. Nemojte se vezati za stručne termine ili neurološke procese. U stvari, previše interesovanja prema biologiji mozga moglo bi da vam oduzme mnogo dragocenog vremena, u kojem biste mogli da učinite nešto važnije: da radite u praksi na onome što je potrebno kako bi se promenio način obrazovanja.Taj proces ima tri koraka. Prvo, počnite da bolje razumevate mozak, naučite ključne ideje i principe. Drugo, iskoristite ono što ste naučili tempom kojim ćete moći najviše da doprinesete. I treće, krenite prema „velikoj pobedi” i započnite promene u školi i u okruženju. Sve ovo rečeno nije moda ili tzv. „dan za usavršavanje učitelja“. Ovakav način promišljanja trebalo bi da bude dugoročna misao vodilja u vašem svakodnevnom odlučivanju: „Uzimajući u obzir ono što znamo o mozgu i načinu na koji on uči, da li ovo što želim da primenim koristi učenicima pri učenju? Erik Jensen je poznati stručnjak čije je glavno interesovanje vezano za proces učenja. Kao nastavnik je radio u osnovnim i srednjim školama, gde je proučavao veštine čitanja i učenja. Kao doktor nauka, postao je pridruženi predavač nekoliko univerziteta i profesor za obrazovanje odraslih na kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu. Tokom 1988. godine Jensen je proglašen za najistaknutijeg mladog Amerikanca.Jensen je jedan od osnivača najvećeg svetskog akademskog programa za talente, koji okuplja oko 55 000 postdiplomaca iz šesnaest zemalja Sredinom osamdesetih je osnovao i „Tačku preokreta”, program za nastavnike koji se bavi problemima podučavanja i učenja, a koji je zasnovan na naučnim otkrićima o mogućno-stima ljudskog mozga. Jensen je bio osnivač i prve svetske konferencije koja je povezala dostignuća neurologije sa obrazovnom praksom. Njegove najpoznatije knjige su Podučavanje s mozgom na umu („Teaching with the Brain in Mind“), Super-podučavanje („SuperTeaching“), Unapređivanje mozga i podučavanje sa siroma- štvom na umu („Enriching the Brain and Teaching with Poverty in Mind“).
Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img