Pravilna i izbalansirana ishrana kod dece

Faktori rizika za nastanak prekomerne uhranjenosti i gojaznosti su neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i sedentaran način života.

Pravilna ishrana ima višestruk uticaj na organizam, pogotovo u dečijem uzrastu. S druge strane, nepravilnom i neredovnom ishranom se mogu stvoriti pogrešni obrasci ishrane koji mogu dovesti do brojnih poremećaja u organizmu. Odrastanjem, deca postaju svesnija i samostalnija, pa sami počinju kreirati sopstvene navike u ishrani, tako da su baš u ovom uzrastu najpogodnija za učenje principa pravilne i zdrave ishrane. 

Neodgovarajuća ishrana može prouzrokovati smanjenje ili gubitak koncentracije, a samim tim izazvati slabiji uspeh u školi. Faktori rizika za nastanak prekomerne uhranjenosti i gojaznosti su neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i sedentaran način života. Dugoročne posledice se ogledaju u češćoj pojavi hroničnih nezaraznih bolesti i psiholoških poremećaja. Gojaznost obično nastaje iz začaranog kruga gde zdravo dete počinje previše vremena da provodi uz televizor i kompjuter, a uz to obično ima i nezdrave obroke ili užine.

- Advertisement -

Tada dete počinje da dobija umereno povišenu telesnu masu, a višak kilograma ograničava kretanje, pa se slabije kreće i još više sedi kod kuće. Kod takvog deteta, sa umereno povišenom telesnom masom, vežbanje izaziva osećaj neprijatnosti i na kraju to vodi nastanku prekomerne uhranjenosti i gojaznosti. Gojazna deca najčešće izrastu u gojazne odrasle osobe koje se slabije i ograničeno kreću, a kod kojih je povećan rizik za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti, depresiju i pad samopouzdanja.

Prevencija gojaznosti kod dece

Prevencija gojaznosti se ogleda u sprovođenju i usvajanju pravilnih navika u ishrani, uz smanjenje energetskog unosa i povećanje fizičke aktivnosti. 

Deca su veoma podložna uticaju sredine i svojih vršnjaka, pa ponekad podlegnu iskušenjima, samo da ne bi bili predmet „ismevanja“. Na svest dece u ovom životnom dobu takođe veoma utiču mediji i televizijske reklame. Stoga, edukacija o pravilnoj ishrani, kao i pozitivan stav roditelja i porodice prema zdravim namirnicama može biti ključan faktor u prevenciji gojaznosti. 

Foto: Freepik

Kako izgleda pravilna i izbalansirana ishrana kod dece?

Režim ishrane kod dece treba da se zasniva na uzimanju čestih obroka, tri glavna kao i dve do tri užine. Treba izbegavati spajanje obroka, čime se obezbeđuje pravilno varenje hrane. Razmak između obroka treba da bude 2-3 sata. Deca koja preskaču doručak češće konzumiraju brzu hranu sa visokim sadržajem šećera i soli. 

- Advertisement -

Poželjni obrasci pravilne i izbalansirane ishrane: 

  • unositi što više neskrobnog povrća
  • preferirati celovite žitarice u odnosu na industrijski prerađene proizvode
  • koristiti kvalitetne masnoće (pretežno maslinovo ulje, masnu plavu ribu (barem dva puta nedeljno), orašaste plodove i semenke
  • izbegavati veće količine crvenog i obrađenog mesa
  • izbegavati šećer
  • ograničiti unos soli (najviše 5g dnevno)

Piše: doc. dr Branislava Teofilović, specijalista nutricionizma
Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img