Ako želite da vaše dete postane nobelovac, počnite od muzike!

Čak i ako obožavate matematiku ili fiziku, u rešavanju teških matematičkih zadataka pomoći će vam dela Van Goga ili Rembranta. A ako li je vaše oduševljenje – astronomija, znajte da Bahova muzika vodi ka otkrivanju nove zvezde.

Dobro, kazaćete vi, Ajnštajn i Plank. Dvojica najvećih naučnika 20. veka bili su sjajni muzičari. To je slučajnost!
Možda je slučajnost… Ali… Na Zemlji se pojavio treći genije, čije je razmišljanje po značaju ravno Ajnštajnovom. Naš savremenik. Ime mu je Grigorij Pereljman. On je došao do otkrića razmere kojega se izjednačavaju s Ajnštajnovim i Plankovim otkrićima – dokazao je Poenkareovu hipotezu, čije se rešenje naziva odgonetkom milenijuma. To je bum u nauci poput otkrića Isaka Njutna, Alberta Ajnštajna i Maksa Planka. Kada su Pereljmanu ponudili milion dolara za to veliko otkriće, on je odbio rečima: „Šta će meni milion dolara, ta ja mogu da upravljam Vasionom!!!“ A u godinama kada je završio školu i opredeljivao se za buduće zanimanje, Pereljman se, isto kao Maks Plank, kolebao na koju će stranu – na Lenjingradski konzervatorijum ili na mašinsko-matematički fakultet Lenjingradskog univerziteta. Tad je već svim srcem voleo muziku i svoju violinu!!!

Kada sam držao koncert za dobitnike Nobelove nagrade i pred televizijskim kamerama razgovarao sa nobelovcima u oblasti fizike, hemije, ekonomije, ispalo je da je u detinjstvu svih mojih sagovornika bila zastupljena MUZIKA. U daljem razgovoru se ispostavilo da svi vole i odlično poznaju književnost, slikarstvo, arhitekturu, poeziju.
Pred nastup u ogromnoj sali, kazao sam:
„Drage mame i tate, bake i deke, čike, ujke i tete! Ako želite da vaše dete postane dobitnik Nobelove nagrade, počnite ne od hemije i ne od fizike. Čak ne ni od matematike. Počnite od muzike. Zato što su u muzici sakrivene sve formule naučnih znanja, svi tajni kodovi budućih otkrića. Muzika je hrana za razvoj čovekovog mozga.“
Nadam se da su, zahvaljujući svetskom prenosu, ove reči čuli mnogi odrasli.
Deci bih pak želeo pokazati kako je to važno i interesantno, kako se bogat i neočekivan, svet pun obrta pred njima otvara na putovanju u zemlju kulture – zemlju SVETLOSTI!
Ko god piše za decu sanja o tome da se knjiga dopadne i odraslima. I deca i odrasli u celom svetu s istim interesovanjem čitaju „Malog princa“ francuskog pisca i pilota Antoana de Sent-Egziperija. Zato što je to bajka za decu, ali je ujedno i velika knjiga o filozofiji života.
Za mene je vrlo važno da čitaoci moje knjige, kog god uzrasta bili, otkriju za sebe tajne velikih knjiga, muzike, slikarstva.
Ova knjiga je zamišljena kao KLjUČ za vratanca iza kojih se odvija ogromno kosmičko čudo – blistanje zemlje SVETLOSTI.

Odabrala i prevela: Vesna Smiljanić Rangelov

spot_img

Najnovije

Da li znate koliko je sati na Antarktiku

Na južnom polu naše planete, Antarktiku, postoji jedna stvar koja zvuči kao da pripada naučnoj fantastici: pitanje „koliko je sati?” tamo nema jedan tačan odgovor.

Savremeno detinjstvo i njegove opasnosti – od čega roditelji danas čuvaju svoju decu

Savremeno detinjstvo odvija se na raskrsnici između tradicionalnih rizika i novih, algoritamski generisanih iskušenja

Da li je stresnije odgajati dečaka ili devojčicu

Pitanje da li su dečaci „zahtevniji“ ili devojčice „osetljivije“ generacijama se provlači kroz roditeljske razgovore.

Deca rođena u maju – kada svet procveta, stižu oni

Postoje meseci koji samo prolaze… i oni koji se pamte po mirisima. Maj je jedan od njih.

Majka devojčice ubijene u Ribnikaru: ”Ispada da niko nije kriv za ubistvo naše dece”

Ninela Radičević je uputila oštru kritiku medijima koji, kako je ocenila, ne pridaju dovoljan značaj i više nisu zainteresovani da se bave temom „Ribnikar“.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img