Alarm: Svako treće dete u Evropi prekomerne težine

Ono što je zabrinjavajuće jeste da 90 procenata gojazne dece ostanu to i u odraslom dobu. Stoga je veoma važno razvijati kampanje u detinjstvu

Jedno od troje dece u Evropi uzrasta od šest do devet godina je prekomerne težine ili gojazno, navodi se u izveštaju koji upozorava da će do 2025.broj gojazne dece u svetu ispod pet godina dostići cifru od 70 miliona!

Istraživači su naglasili i da 20 do 30 odsto svih zapaljenskih bolesti creva sada dolaze u detinjstvu. Takođe, masna jetra koja nije uzrokovana alkoholom, jedna je od najčešćih hroničnih bolesti jetre kod dece i adolescenata u zapadnim zemljama. Čak je i kod dece stare svega tri godine dijagnostifikovana ta bolest, piše britanski „Gardijan“.

- Advertisement -

Izveštaj je podnelo Ujedinjenje evropskih gastroenterologa (UAG) i bazira se na podacima iz 46 zemalja u Evropi.

Njihova poruka jeste da Evropa trenutno ne može da se izbori sa tim problemom.

U školi u kojoj đaci trče milju dnevno ne postoje gojazna deca

– Širom Evrope postoje vodeći pedijatrijski stručnjaci i dosta stručnih centara. Ipak, oni nisu široko rasprostranjeni i ne mogu da zadovolje potrebe dece širom kontinenta. To ne utiče samo na decu i njihove porodice već na čitavo društvo i šire pružanje zdravstvenih usluga – rekao je Majkl Mens, predsednik UAG i profesor pedijatrije na Medicinskoj školi u Hanoveru.

Troškovi lečenja poremećaja nastalih usled gojaznosti sada iznose jednu desetinu ukupnih troškova zdravstvene zaštite u Evropi, i, prema izveštaju, ugrožavaju održivost javnih zdravstvenih usluga u svim zemljama.

Deca čine jednu petinu ukupnog stanovništva Evrope. Dok prevalenca gastroenteroloških bolesti nastavlja da raste, stručnjaci strahuju da nema dovoljno sredstava za istraživanja u ovoj oblasti.

– Veoma je zabrinjavajuće što je samo jedna od trenutnih 58 tema koje finansira EU posvećena pedijatriji – kaže Bertold Kolecko, predsednik Evropskog društva za dečju gastroenterologiju, hepatologiju i nutricionizam i pedijatar na Univerzitetu u Minhenu.

- Advertisement -

– Prioriteti moraju hitno da se promene i da se pristupi specifičnim problemima pedijatrijskih digestivnih problema. Mora se osigurati veća investicija u prevenciju, ekonomične dijagnostičke mere i usklađen trening – dodao je Kolecko.

Zdravo, belo i debelo

Alarm gojaznosti nije novina i nije ograničen isključivo na Evropu ili detinjstvo: Skorašnja studija naučnika sa Kraljevskog koledža pokazala je daglobalna populacija svakih deset godina od 1975. postaje teža za 1,5 kilograma po čoveku.

Mens upozorava da gojaznost u detinjstvu može da se nastavi i u odraslom dobu. Poruka izveštaja, koji se poklopio sa “mesecom digestivnog zdravlja” i koji je okupio 22.000 specijalista, jeste da je neophodno više ekspertize, više nege i investicija što hitnije.

– Čini mi se da severne i istočne države u Evropi imaju više gojaznih nego južni deo kontineta. Jedan uticaj je sigurno klima, a drugi ekonomski status. Ljudi sa nižom seocijalnoeknomskom podrškom su pod većim rizikom. Tu su i nutritivne navike kao i stepen fizičke vežbe. Ono što je zabrinjavajuće jeste da 90 procenata gojazne dece ostanu to i u odraslom dobu. Stoga je veoma važno razvijati kampanje u detinjstvu – dodaje Mens.

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Ideja o „učionici bez zidova“ – kao rešenje za uspešnije učenje

Projekat „Povratak prirodi – Beremo, merimo, stvaramo u prirodi i učimo i odmaramo“ učiteljice Mirjana Mihok i Snežana Cvetinović uspešno realizuju već tri godine, kontinuirano unapređujući koncept „učionice bez zidova“ i integrisanog učenja u prirodi

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img