Anemija u Srbiji pogađa gotovo svako drugo dete mlađe od pet godina. O najčešćim uzrocima i o načinima lečenja anemije, za Mondo govori dr Boris Kovačević, upravnik Dečje bolnice KBC “Zemun”.
Autor: Zora Ćirković
Anemija kod dece je češća nego što se misli. U razvijenim zemljama, od malokrvnosti pati svako deseto dete uzrasta do dve godine. U zemljama u razvoju, u koje spada i Srbija, od anemije pati čak 40 odsto dece uzrasta do pet godina.
O najčešćim uzrocima i o načinima lečenja anemije, za Mondo govori dr Boris Kovačević, upravnik Dečje bolnice KBC “Zemun”.
“Najčešći uzrok anemije kod dece je deficit gvožđa. Ovaj tip anemije stručno se naziva sideropenijska anemija (u ‘prevodu’ – malokrvnost izazvana smanjenim ugrađivanjem gvožđa u eritrocite) i to je problem koji je prisutan kod oko dve milijarde ljudi. U razvijenim zemljama ovaj problem ima 3 do 5 odsto dece uzrasta do dve godine, a u zemljama u razvoju, u koje spada i Srbija, sideropenijska anemija beleži se kod 40 odsto dece uzrasta do 5 godina. To znači da gotovo svako drugo dete mlađe od pet godina u nekom trenutku pati od nedostatka gvožđa. Anemija je, dakle, frekventan problem, i zdravstveni i socio-ekonomski”, kaže dr Kovačević za MONDO.
NAJČEŠĆE VRSTE ANEMIJA
Sideropenijska nastaje usled nedostatka gvožđa. U pitanju je malokrvost zbog smanjenog ugrađivanja gvožđa u eritrocite.Hemolitička opna eritrocita je slaba, pa crvena krvna zrnca lako pucaju.
Megaloblasna ako nema dovoljno folata (vitamina B kompleksa) eritrociti postaju veliki i nepravilnog oblika, ali slabo funkcionalni.
Deficit gvožđa ne znači samo anemiju, gvožđe je neophodno i za sistemske funkcije u organizmu, pa nedostatak ovog mikronutrijenta može dovesti i do poremećaja u funkcionisanju drugih organa.
“Oko dve trećine ukupne količine gvožđa u organizmu vezano je za hemoglobin. Preostala trećina deponuje se u jetri, slezini, limfnim čvorovima… Gvožđe je od presudne važnosti za transport kiseonika, ali ono ima ulogu i u enzimskim procesima u organizmu, u radu jetre, sintezi mijelina, funkcionisanju neurotransmitera. Kad to sve uzmete u obzir, jasno je zašto je kod nedostatka gvožđa takva klinička slika: deca su apatična, bezvoljna, pospana – uticaj na nervni sistem, smanjena je fizička aktivnost, niska je tolerancija na napor – zbog otežanog rada jetre, u na kraju imate i otežan rad srca i pluća zbog nedostatka kiseonika. Kod anemije, dakle, imate celokupnu patnju organizma izazvanu nedostatkom gvožđa”, objašnjava dr Kovačević.
Šta može da bude uzrok nedostatka gvožđa?
“Najčešći uzrok je nedovoljan unos, što se naročito često dešava u periodima brzog rasta dece, kad imamo disproporciju između potreba organizma i mogućnosti preuzimanja iz hrane. Takođe, i određena oboljenja digestivnog trakta mogu da budu uzrok nedostatka gvožđa jer mi hranom unesemo gvožđe, ali ono ne može da bude preuzeto zbog oštećenja sluzokože creva. Treći uzrok je gubitak ili krvarenje”, kaže dr Kovačević.
Zona loše ishrane: Kozje mleko je TOKSIČNO za decu
Za nedovoljan unos gvožđa kriva je jednolična ishrana, brza hrana, konzumacija namirnica siromašnih gvožđem ili namirnica koje uopšte nemaju gvožđe, a ljudi nemaju ta saznanja i daju ih deci. Recimo, “čuveno” kozje mleko u sebi nema folate, osnovnu gradivnu supstancu za izgradnju tkiva. A roditelji ga, podstaknuti pogrešnim verovanjem u “čudotvornost” kozjeg mleka, daju deci.U takvim slučajevima, kad je primarno mleko koje dete pije kozje, može doći do teških folat-zavisnih megaloblastnih anemija, takvih da čak bude potrebna i transfuzija krvi.Kozje mleko je zabranjeno u ranom uzrastu, toksično je za decu. Ovo mleko je mleko za odrasle, stare, one koji se bore za život, koji imaju maligne bolesti, ali NE za decu.
“Novorođenče se rađa sa rezervama gvožđakoje su pasivno prenete od majke, i te rezerve, deponovane u jetri, dovoljne su do četvrtog, ili šestog meseca. To je ‘kapital’ koji mama pokloni svom detetu, pod uslovom, naravno, da mama nije bila anemična u trudnoći. Dakle, ako mama nije bila anemična, ako je dete rođeno s normalnom težinom, u terminu, sideropenijska anemija ne može da se javi u prvoj trećini ili prvoj polovini prve godine.”
Kako se postavlja dijagnoza?
“Ako roditelji primete da je dete ubledelo, ako primete apatiju, promene u ponašanju i posumnjaju na malokrvnost, treba da se obrate pedijatru. Dijagnoza se postavlja u nekoliko koraka: uzima se anamneza, od roditelja se uzimaju podaci o navikama u ishrani, ali i o eventualnim promenama u ponašanju deteta, a zatim se radi fizikalni pregled, pri čemu se naročita pažnja obraća na eventualno bledilo kože i vidljivih sluzikoža. Na anemiju ukazuje i ‘usporenost’ deteta, fizička i psihička. Nakon toga, uzima se uzorak krvi, radi se krvna slika, biohemija i serumsko gvožđe”, objašnjava dr Kovačević.
A ako je krvna slika dobra a nivo gvožđa nizak?
“Anemija je vrlo podmukla bolest, jer krvna slika može dugo vremena polako da pada, a da se organizam adaptira na te niske vrednosti. Ponekad se dešava da dugo nema ispoljavanja simptoma, iako je dete uveliko u problemu”, objašnjava dr Kovačević.
“Kad je krvna slika dobra, a nivo gvožđa nizak, to ukazuje da postoji opasnost od razvoja anemije. Sledeća faza, u kojoj i dalje ne mora da bude očiglednih simptoma anemije, je da i dalje ima dovoljan broj eritrocita, ali hemoglobin pada… I to je onda klasična hipohromija: radi ‘fabrika’ u koštanoj srži, prave se eritrociti, ali se ne ugrađuje hemoglobin jer nema gvožđa i onda eritrociti idu ‘prazni’ na periferiju. Taj raskorak između vrednosti eritrocita i hemoglobina je takođe međufaza, koja vodi u pravu malokrvnost, kada rezultati pokazuju pad i količine hemoglobina i broja eritrocita.”
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Nema komentara.