Jedan od najpoznatijih psiholoških testova baca sumnju na rasprostranjeni stav o savremenim klincima.
Današnja deca su hiperaktivnija nego prethodne generacije, zavisna od tehnologije, nesposobna da sede mirno bez neprestane stimulacije od strane digitalnih uređaja. Ili nam bar tako govore stručnjaci i mediji.
Međutim, jedan od najpoznatijih psiholoških testova baca sumnju na rasprostranjeni stav o savremenim klincima. U pitanju je čuveni test sa maršmelou bombonama kojim je ispitivana sposobnost mališana da odlože zadovoljstvo. Kako je pokazala metaanaliza podataka iz poslednjih 50 godina, tokom kojih je ovaj test u upotrebi, današnja deca su sposobnija da se uzdrže, i u stanju su da odlože zadovoljstvo za minut duže nego deca iz prethodne decenije, a ova razlika povećava se za 60 sekundi na svakih deset godina.
Porast sposobnosti uzdržavanja u korelaciji je sa zabeleženim porastom koeficijenta inteligencije tokom prethodnih pola veka, i naučnici smatraju da su ova dva fenomena povezana.
Nalazi su jednako zaprepastili i naučnike kao i ostale. Kako objašnjava Džon Procko, jedan od autora analize – i naučnici su podložni istim predrasudama tipa “ova današnja deca” kao i svi ostali. “Sećanje na naše sposobnosti u detinjstvu veoma je pod uticajem naših sadašnjih sposobnosti. Lako nam je da primetimo nedostatak samokontrole kod dece koju danas vidimo, ali mnogo teže nam je da se setimo kakvi smo zaista bili mi u istom uzrastu,” kaže on.
Da li ovaj napredak u samokontroli znači da će ova generacija biti manje sklona kriminalu i zavisnostima? Naučnici su skeptični. Oni koji se najteže uzdržavaju i dalje biti najskloniji opasnim i nezdravim oblicima ponašanja, kao što bili i u prošlosti, smatra Procko.
O uzrocima i posledicama poboljšane samokontrole kod dece naučnici tek treba da saznaju više. “Uprkos savremenim pritužbama, izgleda da su današnja deca ipak bolja nego što smo bili mi. Kultura instant zadovoljenja očigledno nije zaustavila trend napredovanja novih generacija dece u odnosu na nekadašnje klince,” zaključuje Procko.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Nema komentara.