• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Dnevnici puni dobrih ocena

30. 01. 2018 |

Kroz privatne škole vrti se nekoliko stotina miliona evra, a i oni koji se redovno obrazuju pohađaju plaćene dopunske časove. – Mnogi se pitaju jesu li svi odlikaši zaslužili svoje petice. – Svaki sedmi učenik u Srbiji je „vukovac”, petina je osmi razred završila s peticama iz svih školskih predmeta, a čak polovina sa odličnim uspehom

Dnevnici puni dobrih ocena

Autor: Branislav Radivojša

Ekonomski forum u Davosu ove godine je bio posvećen razlikama između bogatih i siromašnih na svetskom planu, a mi u Srbiji imamo naše unutrašnje nejednakosti koje nisu tako velike kao globalne, ali ih zato ima svuda. Pa čak i u školama, iako one nisu lako vidljive.

Objašnjavajući otkud ove nejednakosti, sociolog Danilo Vuković kaže da se obrazovanje danas sve više posmatra kao sistem koji priprema radnike za tržište rada, a ne ljude spremne da učestvuju u javnom životu.

– Nekada su politički ciljevi i ideologije, na primer, jednakost i socijalna pravda, u mnogome definisali pravce razvoja obrazovanja, a sada to mesto postepeno zauzimaju preduzetnički duh i veštine potrebne za zapošljavanje – navodi ovaj saradnik Sekons grupe za razvojnu inicijativu koja se bavi problemima nejednakosti u našem društvu.

– Sada škola nije jedino, a često ni centralno mesto učenja. Istraživanja su pokazala da dolazi do pomeranja „događaja učenja” iz školskog u vanškolski, odnosno, porodični prostor. Bolje rezultate postižu učenici koji imaju podršku porodice, a to su deca čiji su roditelji sa višim obrazovanjem. Zato je među decom najnižeg socioekonomskog statusa funkcionalno nepismenih 55 odsto, a samo sedam procenata onih s najvišim postignućima na PISA testu, dok je među decom najvišeg socioekonomskog statusa 24 odsto funkcionalno nepismenih i isto toliko onih s najvišim postignućima.

Pitamo ovog docenta na Pravnom fakultetu u Beogradu zašto se dopunska nastava dovodi u vezu s nejednakostima u obrazovnom sistemu, a on odgovara da više od trećine ovdašnjih učenika pohađa dodatne časove, a više od četvrtine dopunske.

Jedan od razloga zašto je deci potrebna dopunska nastava pokazuje se u nalazima PISA studije: časovi maternjeg jezika u Srbiji traju u proseku 145 minuta nedeljno, dok učenici u zemljama OECD-a imaju na raspolaganju 217 minuta. Prosečan nedeljni fond časova matematike u Srbiji iznosi 155, a u državama OECD-a 214 minuta.

Budući da naša deca ne dobijaju dovoljnu podršku od obrazovnog sistema, mnogi roditelji okreću se plaćanju privatnih časova. Šta je u tome nejednakost? U činjenici da privatne časove najmanje pohađaju deca kojoj su oni najpotrebniji: Romi, deca iz seoskih sredina i siromašnih porodica.

– Očekivano, privatne časove češće pohađaju učenici višeg socioekonomskog statusa (53 odsto) nego oni iz nižih slojeva (32 procenta). Ova razlika je manja u većini evropskih zemalja sa uspešnim obrazovnim sistemima – kaže Vuković i objašnjava da se nejednakost iskazuje i kroz druge vannastavne aktivnosti: 29 odsto dece mlađe od 15 godina pohađa privatne časove stranog jezika, 35 odsto trenira neki sport, ali je i učešće u ovim aktivnostima u najjačoj vezi sa obrazovanjem roditelja i njihovim prihodima – što su prihodi i obrazovanje viši, veća je i šansa da će deca ići na ove dodatne aktivnosti.

– Promene u okviru tradicionalne javne škole dovele su do rasta novog tržišta, vrednog nekoliko stotina miliona evra, tržišta privatnih pružalaca obrazovnih usluga, bilo da je reč o nastavnicima, privatnim školama jezika, privatnim školama, ili izdavačima udžbenika, pružaocima rekreativnih usluga… – dodaje naš sagovornik.

I takozvane tabele uspeha učenika i škola Danilo Vuković dovodi u vezu s naglašenim jačanjem tržišne logike u obrazovanju. Neka evropska istraživanja pokazuju da uvođenje konkurencije među školama na osnovu uspeha njihovih učenika dovodi do toga da dobre škole uspevaju da privuku dobre učenike, naročito iz porodica srednjeg i višeg socioekonomskog statusa.

Nešto slično dešava se i kod nas. Prvu promenu registrovalo je PISA istraživanje iz 2009. godine: škole koje imaju viša postignuća na PISA testu imaju i više učenika iz porodica s višim socioekonomskim statusom.

Kako se ova konkurencija među školama odražava na đačke ocene? Tako što su one sve više „nediskriminativne”, a u stvari – neobjektivne. Prosečna ocena učenika u osnovnim školama je viša od četiri, a čak tri četvrtine njih na kraju osnovne škole ima odličan ili vrlo dobar uspeh.

Štaviše, svedoci smo inflacije najboljih i nadarenih đaka: svaki sedmi učenik u Srbiji je „vukovac”, petina je osmi razred završila s peticama iz svih školskih predmeta, a čak polovina sa odličnim uspehom.

„Ovo je očigledan odgovor škola na marketizaciju, odnosno uvođenje tržišnih principa u njihov rad. I to odgovor sistema sa slabom sposobnošću kontrole kvaliteta i u situaciji demografskog pada, kada je broj đaka sve manji, a time i imperativ da se oni privuku i tako obezbedi ekonomski opstanak škole sve veći.”

– Pomenute promene pokazuju da se kvalitet obrazovanja u Srbiji urušava zbog reformi inspirisanih neoliberalnim politikama. Te promene posebno pogađaju niže socijalne slojeve, koji moraju da investiraju u resurse koje nemaju, pre svega u socijalni i ekonomski kapital, kako bi pomogli u obrazovanju svojih mlađih naraštaja. Ekonomske i društvene nejednakosti na ovaj način se razvijaju vrlo rano, kada individualni razvoj dece tek počinje i kada ona, kroz obrazovanje, prave prve korake u svom budućem pozicioniranju u društvu. To stvara teško nadoknadive gubitke za decu iz nižih društvenih slojeva – zaključuje Danilo Vuković.

Izvor: Politika

Podeli tekst:
Tagovi :Danilo Vuković, obrazovanje, ocene, ocenjivanje, učenje, vukova diploma, vukovac

Slični članci koji vas mogu zanimati:

15 neophodnih životnih veština kojima ne učimo decu u školama

Intervju, pedagog Snežana Golić: Obrazovanje bez vaspitanja je kao kuća bez temelja

TikTok mozak je mozak nesposoban da uči

Da li više igranja a manje učenja u vrtiću čini od dece bolje učenike?

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Borko je najbolji nastavnik na svetu: “Lovim đake u najboljim izdanjima i ne tražim im greške”

Borko je najbolji nastavnik na svetu: “Lovim đake u najboljim izdanjima i ne tražim im greške”

Nastavnik Borko Petrović iz Paraćina je izabran za najboljeg nastavnika na svetu, u konkurenciji 110 nastavnika. Predaje engleski jezik i mnogo voli svoj posao, a njega učenici. Kako se na...

Diplomirana bubašvaba

Diplomirana bubašvaba

Piše: dr Željka Buturović, psiholog Uveliko se radi na tome da srednjoškolsko obrazovanje u Srbiji postane obavezno. Ovo je potpuno pogrešna ideja u čijoj osnovi je konfuzija između znanja i...

“Ekskurzije će se uskoro ugasiti” – Preskupe, a đaci na njima ništa ne nauče

“Ekskurzije će se uskoro ugasiti” – Preskupe, a đaci na njima ništa ne nauče

Sa roditeljskim sastancima, koji su počeli sa novim polugodištem, krenuli su i novi šokovi za roditelje - u jednoj prestoničkoj osnovnoj školi roditeljima petaka ponuđena je dvodnevna ekskurzija sa jednim...

Matematiku uskoro neće imati ko da predaje

Matematiku uskoro neće imati ko da predaje

Diploma Matematičkog fakulteta jako je cenjena u društvu, jer otvara brojne mogućnosti zaposlenja u najeminentnijim obrazovnim ustanovama, poznatim kompanijama, bankama, osiguravajućim društvima kod nas i u svetu. To potvrđuje i...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪