Rasprava o pismenosti je česta tema, pogotovo na internetu. Međutim, lingvista Vlada Đukanović napominje da se oko 90 odsto ljudi nalazi „u širokom i divljem prostoru polupismenosti“. Kako kaže, tu se ništa nije promenilo u odnosu na pre pola veka, samo što je postalo vidljivije zahvaljujući mnoštvu medija.
Sve se menja, pa i jezik
Vlada Đukanović ne vidi opasnost od stranih reči u srpskom jeziku. Kako kaže, u životu se sve menja pa i jezik, koji nikada nije zaustavljen u razvoju. Napominje da nijedna strana reč nije ušla u naš jezik slučajno, već zato što su bile potrebne.
Đukanović kaže da pismenost volimo da pominjemo i da se na nju pozivamo „više nego da ‘leba jedemo“, ali da nema jasne definicije šta znači biti pismen.
„Jedan od razloga zašto je to tako je što većina ljudi poslednje znanje o srpskom jeziku nosi još iz osnovne škole.“
„Osnovna pismenost je da neko zna 30 slova srpskog jezika, da na ćirilici i latinice napiše i da pročita. Po tom kriterijumu, prema poslednjem popisu u Srbiji JE 3,45 odsto stanovništva nepismeno. Ali, šta biste rekli da se pojavi dete koje zna da kuca na računaru, a ne zna da piše rukom? Ono je pismeno za 21. vek, ali bi neki rekli da ipak nije pošto ne zna da piše“, objašnjava lingvista.
Pročitajte i: Zašto deca ne čitaju i zašto moraju da počnu
Dodaje da kada pričamo o pismenosti i pismenim ljudima, zapravo mislimo na najviši nivo, na ljude koji su u stanju da u skladu sa pravilima jezika najbolje izraze ono što misle. Đukanović napominje da je takvih vrlo malo.
Jedan od razloga zašto je to tako je što većina ljudi poslednje znanje o srpskom jeziku nosi još iz osnovne škole.