Elektra kompleks i zašto je značajan za ličnost devojčica

Ukoliko devojčica ne uspeva da prevaziđe ovaj period i ostane na stepenu prevelike vezanosti za oca, obično u odraslom dobu izraženo traži partnere koji izuzetno podsećaju na oca.

Šta se dešava kada u životu devojčice nedostaje otac?
Kako će ona razviti interes za suprotan pol? Ne treba brinuti zbog ovoga. U životu žene tada postoji ili očuh koji će zameniti ulogu oca ili postoji neka muška figura sa kojom majka ostvaruje bilo kakvu kvalitetnu razmenu. Postoji možda ujak, prijatelj ili bilo ko u odnosu na koga će devojčica pokazati neki interes ili pojačano interesovanje. Biće, naravno, kompleksnije i teže devojčici da pregura ovaj put jer možda ta osoba suprotnog pola nije konstantno prisutna, ali nesvesni procesi nađu put i objekat svog razrešavanja.

Kako se uspešno razrešava Elektra kompleks kod devojčica?
Vremenom devojčica počinje da razume da ona i mati nisu neprijatelji, da joj majka nije oduzela bilo kakvu moć i počinje ponovo da se identifikuje sa majkom. Poprima sve više ženske, tačnije majčine karakteristike ponašanja. Na primer: način na koji hoda, držanje, govor, način na koji se češlja dosta podseća na majčin. Kasnije u životu devojčica i druge ženske figure uzima za identifikaciju pa i njih u nečemu imitira. Eto nam izuzetne važnosti vaspitačica u vrtićima, učiteljica u nižim razredima osnovne škole. Sve su to izuzetno važne osobe sa kojima se devojčica identifikuje. Tako laganim koracima od devojčice postaje devojka, pa žena, a sve ove ženske osobe su ostavile jedan veoma značajan trag u razvoju i na putu postanka od devojčice ka ženi.

- Advertisement -

Kako se neuspešno razrešava Elektra kompleks kod devojčica?
Neuspešno razrešen Elektra kompleks može se ogledati u tome da žena nikada ne preovlada podsvestan bes ili mržnju prema majci. Može se i u odraslom dobu žaliti da je majka nikada nije dovoljno volela, da je bila prestroga i da iznađe druge razloge zašto ona ne voli svoju majku onoliko koliko bi trebalo (Ovde mislim na slučajeve kada je majka bila sasvim adekvatan roditelj, ali je uvek ostala nekako odbačena od strane svoje kćeri). Takođe, neuspešno razrešenje Elektra kompleksa podrazumeva i da se devojčica nikada ne identifikuje dovoljno sa svojom majkom.

Zašto je Elektra kompleks komlikovaniji od Edipovog?
Zbog toga što devojčica ima zadatak da prvo prihvati prvobitan objekat svoje ljubavi, majku, a onda da je odbaci kako bi pokazala interes za oca i time pokrenula koren interesovanja za suprotan pol u ranom detinjstvu. Potom ponovo mora da prihvati svoju majku i prevaziđe bes ka njoj kako bi se sa njom identifikovala i razvila svoju ženskost kroz poistvećivanje sa majkom. Kod dečaka ipak, manje je komplikovan proces s obzirom na to da dečak sa prvobitnog objekta ljubavi – majke, prelazi na identifikaciju sa ocem.

Tekst pripremile: Ivana Sinđić, defektolog i sistemski porodični psihoterapeut (Tel: 061 258 8274) i Biljana Ćulafić – pedagog, sistemski porodični i EDMR terapeut (Tel: 060 333 1179)

Izvor: Psihoterapija Sinđić

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img