Kako ne bismo dospeli na listu zemalja u kojima je gotovo polovina dece gojazna, potrebno je da danas razmišljamo o budućnosti mališana.

Srbija je u vrhu liste zemalja sa najvećim brojem obolelih od hroničnih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i maligna oboljenja. Čak 40 odsto naše dece je predgojazno i gojazno, 70 odsto nedovoljno fizički aktivno i gotovo svako drugo dete ima neku vrstu deformiteta u razvoju, govore podaci nekoliko istraživanja domaćih stručnjaka objavljenih u vrhunskim svetskim naučnim časopisima u prethodnih par godina. Nažalost, gojaznost je počela da pogađa i najmlađe naraštaje pa je broj gojaznih u porastu već kod dece uzrasta od 7 do 9 godina što je objavljeno ove godine u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije za našu zemlju.
Indeks telesne mase predstavlja odnos težine i visine i za žene, idealna razmera je u rasponu od 19.1 do 25.8, a za muškarce od 20.7 – 26.4. U našoj zemlji indeks telesne mase veći od 30 ima 18,2 odsto ljudi, a kod čak 36,2 odsto stanovništva Srbije, ovaj pokazatelj uhranjenosti kreće se između 25 i 30. U ovim statistikama kriju se uzroci brojnih oboljenja i fizičkih deformiteta posebno izraženih kod dece. Uzroci ovakve statistike su brojni, ali na prvom mestu su neadekvatna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost.
„Fizička aktivnost može zameniti mnoge lekove, ali nijedan lek ne može zameniti fizičku aktivnost“, rekao je Per-Olaff Astrand, pionir i osnivač fiziologije vežbanja. Da u ovoj izreci ima itekako istine svedoči i činjenica da svaki doktor, pored eventualne terapije, uvek preporučuje i naglašava važnost balansirane ishrane i redovne fizičke aktivnosti.
Kako ne bismo dospeli na listu zemalja u kojima je gotovo polovina dece gojazna, potrebno je da danas razmišljamo o budućnosti mališana. Nažalost, u formalnom obrazovanju ne postoji program koji se bavi edukacijom na temu donošenja ispravnih odluka kada su dobre svakodnevne životne navike u pitanju, te uloga roditelja postaje još značajnija.
Postoje brojne studije koje dokazuju da fizički aktivna deca imaju bolje kognitivne sposobnosti i da će velika većina njih biti aktivna tokom života. Zato je važno decu od „malih nogu“ navikavati da budu aktivna, da se bave sportom i da se ove navike usade u najranijem detinjstvu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Problemi gutanja: najčešći uzroci otežanog gutanja i kome se obratiti
Šta su zapravo problemi gutanja? Problemi gutanja ili disfagija su jako širok pojam i obuhvataju put od vizuelnog prepoznavanja hrane, mirisa, ukusa pa preko planiranja i izvođenja svih pokreta žvakanja,...
Koncentracija olova u krvi kod dece u Srbiji među najvećima u Evropi: Otkud to i šta su posledice?
M. Radenković Prosečna koncentracija olova u krvi dece u Srbiji jedna je od najvećih u Evropi, i iznosi 2,4 mikrograma po decilitru. Slične vrednosti mogu se naći u još par...
Tiodorović o akutnom hepatitisu kod dece: “Možda se radi i o koroni”
Još se ne može precizno reći i sa sigurnošću tvrditi šta izaziva akutni hepatis kod dece, od koga je obolelo 450 dece u 30 zemalja sveta, ali postoje pretpostavke koje...
„Misterioznim hepatitisom“ zaraženo 228 dece u svetu
Iako se u Srbiji prati stanje jednog devetogodišnjaka, zvanične potvrde o pojavi hepatitisa nepoznatog porekla u Srbiji nema. Lekari apeluju da ne treba dizati paniku, već održavati higijenu i ukoliko...
Nema komentara.