Doktorka Ana Đorđević, molekularni biolog, o kvalitetu hrane i razlozima zašto se povećava broj osoba sa viškom kilograma. Fruktoza je štetnija po zdravlje od glukoze
* Da li se ta fruktoza zaista dobija iz kukuruza i zbog čega je ona štetnija po zdravlje od običnog šećera – glukoze?
– Najčešće se fruktoza za industriju dobija iz kukuruza, jer je to vrlo jeftina sirovina i ne zahteva visokorazvijenu tehnologiju. Ova fruktoza jeste štetnija po zdravlje jer, za razliku od glukoze, ona “zaobilazi” pojedine postupke obrade u jetri, tako da insulin na nju ne može da reaguje. Osim toga, fruktoza je lipogeni šećer, što znači da višak fruktoze može da se pretvori u masti.
* Šta je pokazalo vaše istraživanje?
– Kao i ljudi, i miševi vole hranu bogatu šećerima, jer je vrlo ukusna. Primetili smo da su povećavali telesnu težinu, odnosno došlo je do uvećanja belog masnog tkiva. Međutim, ispoljile su se razlike između mužjaka i ženki. Naime, ženke su se više gojile, dok su mužjaci više ispoljavali probleme sa insulinskom rezistencijom, masnoćama u krvi i pojavom kardiovaskularnih tegoba. To se može objasniti evolutivnom razlikom između polova, jer ženke su po prirodi prilagodljivije promenama u cilju očuvanja potomstva.
HRONIČNA BOLEST* Koji su još uzroci stalnog rasta broja gojaznih?
– Danas se smatra da je gojaznost kompleksna hronična bolest koja nastaje usled mnogobrojnih faktora, a najčešće kao posledica genetičkih odlika osobe i faktora spoljne sredine. Najpoznatiji spoljni faktori su ishrana bogata šećerima i mastima i nedovoljna potrošnja unetih kalorija. Kada je o genetici reč, sve veći značaj dobija epigenetika, koja izučava i naše ponašanje, što znači da i način ishrane može da utiče na potomstvo.
* Kako je ovaj način ishrane uticao na mozak životinja?
– Slično kao i kod čoveka. Naime, ishrana bogata šećerom podiže energiju na mentalnom nivou i raspoloženje, ali smo primetili da oštećuje kognitivne sposobnosti. Dodatna nevolja je što s vremenom mozak postaje zavisan od šećera i stalno traži nove količine, po istom mehanizmu kao i bilo koja druga “droga”. Dakle, kada ga nema, dešava se ozbiljan “pad” raspoloženja.
* Da li planirate da nastavite istraživanja?
– U saradnji sa istraživačima iz Švajcarske, nastavilo smo da ispitujemo efekte ishrane bogate šećerima, ali smo sada uključili i uticaj stresa. Osmislili smo načine kako ćemo naše životinje svakodnevno da izlažemo stresu srednjeg intenziteta koji odgovara stresorima kojima je svakodnevno izložen čovek. Posebnu pažnju obratićemo na to kako se ponaša masno tkivo u organizmu i koju patologiju ovaj način života može da uzrokuje.
I. Kovačić
Izvor: Novosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.