Intervju – Aleksandar Zolotić: Ohrabrimo decu da maštaju

„Situacija je mnogo drugačija nego kad sam ja bio to talentovano dete. Danas roditelji bez ikakvih bojazni mogu ohrabrivati decu u tom smeru, jer je ilustracija na tržištu prisutnija kao profesija.“   Nagrada Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) za najbolju ilustraciju na 57. Sajmu knjiga u Beogradu, održanom u oktobru ove […]

„Situacija je mnogo drugačija nego kad sam ja bio to talentovano dete. Danas roditelji bez ikakvih bojazni mogu ohrabrivati decu u tom smeru, jer je ilustracija na tržištu prisutnija kao profesija.“

 

Aleksandar ZolotićNagrada Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) za najbolju ilustraciju na 57. Sajmu knjiga u Beogradu, održanom u oktobru ove godine, dodeljena je Aleksandru Zolotiću za knjigu “Astronomija” autora Nikole Božića, u izdanju Kreativnog centra. Ova vest zainteresovala nas je za ovog mladog ilustratora pa smo se potrudili da za prvi sledeći broj porazgovaramo sa njim o utiscima povodom ove značajne nagrade, i još ponečemu…

- Advertisement -

Razgovarala: Jovana Papan

Kako si se opredelio za likovnu umetnost?

Mogu reći, u šali, i da se dobrim delom umetnost opredelila za mene! Ne u smislu da sam odrastao u umetničkoj porodici, situacija je zapravo suprotna, niti da jako verujem u značaj talenta kao jedinog faktora koji određuje put stvaraoca. Naklonost likovnoj, odnosno primenjenoj umetnosti stvarala se ujednačenom linijom. Kao dete, voleo sam da crtam, poput većine. Međutim, ta potreba da značajne trenutke ili posebne motive iz stvarnosti, a i mašte, zabeležim crtežom i ponesem sa sobom, zadržavala se kroz dalje odrastanje i uz podršku roditelja i nastavnika. Umetničko školovanje je predstavljalo logičan nastavak svega toga.

Aleksandar Zolotić

Kako si počeo da crtaš i slikaš za decu?

Kad pokušam da se prisetim svojih ranih radova, siguran sam da bi oni i dalje bili zanimljivi sadašnjoj deci. Dakle, to je bilo preplavljeno likovima iz mašte, u najrazličitijim šašavim situacijama, likovima inspirisanim junacima iz crtanih filmova i knjiga, scenama iz akcionih filmova, i tome slično. U toku srednje škole i prvih godina fakulteta našao sam se u novoj stvaralačkoj fazi, u kojoj se okrećem ozbiljnijim motivima, mnogi bi rekli „mračnijim“, a koje bi malo ko namenio deci. Vraćanje crtanju za decu je nekako došlo tokom fakultetskih godina, u skladu, i prvenstveno, sa razvojem sopstvene ličnosti ka pozitivnijem i otvorenijem, a i onda sa jasnijom vizijom na koji način se može živeti od umetnosti crtanja. Ilustracijom kao profesijom, kad je u pitanju naša zemlja, najviše se može baviti u sferi dečje literature.

- Advertisement -

Šta je teže – raditi za odrasle ili za decu?

U ovom trenutku, na početku karijere – podjednako je teško. Što se tiče dece, tu svakako leži veća odgovornost. Kad su u pitanju odrasli, tu se već radi o publici koja je podeljena na raznorazne žanrove. Mislim da pojedini žanrovi zaista podrazumevaju zrelost u shvatanju i primeni ideja i veštine, koje treba dostići kroz iskustvo. Trudim se da i ono što radim za decu ne bude isuviše pojednostavljeno i banalno. Trudim se da ponudim sadržajnost. Sa druge strane, činjenica je da postoje autori, u literaturi, stripu, ili filmu koji su jednostavno vrlo uspešno stvarali i stvaraju u skladu sa onim što njihova duša nalaže da je neophodno, a onda se pojavi neko i kaže: „Hej, to je za decu“ ili: „Hej, to nije za decu.“

Aleksandar ZolotićDa li u radu na knjigama za decu konsultuješ i same čitaoce, tj. decu?

Isprobao sam to jednom, te ne mogu reći da generalno koristim tu varijantu. U suštini, u proces mog rada, po navici, imaju uvid jedino uredništvo izdavačke kuće i moji ukućani. Međutim, kako budem postajao okruženiji decom u porodičnom smislu, verujem da ću sve više i više to praktikovati, s obzirom na to da to može da posluži kao sigurna smernica do cilja, tj. kvalitetne dečje knjige.

Koliko ti znače saveti iskusnijih autora, i drugih ljudi sa kojima sarađuješ tokom rada na knjigama?

Tokom rada na prethodnim knjigama, saveti koje sam dobijao su uglavnom stizali iz same izdavačke kuće. Naravno, volim da čujem i da pročitam savete sa raznih strana! Značajne ideje i razmišljanja deluju pokretački i dodatno ulivaju tu stvaralačku snagu. To je prosto neophodno. Međutim, pri samom radu se trudim da zadržim sopstveni pečat, bez obzira na koji način stil i tehnika rada morali da se prilagode. Savete i predloge koji stižu iz uredništva smatram vrlo korisnim; tvrdim da su u izvesnim trenucima knjige postajale bolje upravo uz tu vrstu pomoći.

- Advertisement -

Kako je izgledala saradnja sa Nikolom Božićem na knjizi „Astronomija“?

Divno! Savršeno! Tokom stvaranja „Astronomije“ nismo se nit’ čuli, nit’ videli, he he!

Zapravo, Nikolu sam upoznao na ovogodišnjem Sajmu knjiga, kada je knjiga premijerno prikazana. Saradnja je postojala, ali se odvijala preko dojava iz uredništva, što je po meni sasvim u redu. To važi i za svaku knjigu koju sam do sad ilustrovao. Međutim, „Astronomija“ je specifična, jer je u pitanju naučni tekst, koji je bio podložan izmenama da bi što jasnije dejstvovao u skladu sa ilustracijama. Tekst je praćen i interesantnim dodacima i vežbama koji tu nauku približavaju deci kroz svakodnevne pojave, te je bilo u svačijem interesu da ilustracije budu pažljivo proverene i tačne, da jasno komuniciraju sa decom, što je jednako zahtevalo i mišljenje autora i urednika.

Aleksandar ZolotićŠta za tebe znači nagrada koju si osvojio za ilustrovanje ove knjige?

Znači da treba da nastavim da se bavim ilustracijom sa istim žarom. Gledam na to kao na značajno ukazivanje pažnje na moj rad, uverenje da me on može negde odvesti. Pružajući mi priliku za rad na njoj, urednici su stavili veliki izazov pred mene, što zbog važnosti knjige, broja ilustracija, vremenskog roka… Nagrada je, naravno, jedna od potvrda dobro obavljenog zadatka i motiv da svakoj narednoj knjizi prilazim sa još više samopouzdanja. Svako isticanje važnosti ilustratorske profesije je bitno i daje pozitivan doprinos u ovoj situaciji, kad u Srbiji krug primene ilustracije nije baš mnogo širok.

Kakva, po tvom mišljenju, treba da bude ilustracija namenjena deci?

Izgled mojih ilustracija u ovom trenutku predstavlja i solidan odraz tog mišljenja. Uverljivost je najbitnija. Ilustracija treba da, na likovan način, isprati i naglasi emociju pisanog dela, ohrabri decu da maštaju, da u mnogim uobičajenim stvarima uvide nešto izvanredno, jer je to ključ koji otvara vrata kreativnosti i inovativnosti tokom odrastanja.

Omiljena knjiga u detinjstvu?

Od nekoliko knjiga, od kojih se samo sećam sižea, jedini zapamćeni naslov je „Mali pirat“.

Koju savremenu knjigu za decu bi preporučio roditeljima?

Nisam baš dovoljno upoznao savremena dela za decu, ali mogao bih da pomenem jednu koja me je nedavno potpuno oduševila, a to je slikovnica „Sa Mukom oko sveta“ Marka Butavana, francuskog ilustratora. Radi se o malom medvedu, Muku, koji kreće u avanturu upoznavanja velikih svetskih kultura i naroda, koji su predstavljeni kroz simpatične likove životinja tipičnih za neko podneblje.

Aleksandar ZolotićŠta misliš o kvalitetu ilustracija u knjigama za decu generalno, i kod nas?

Kao i u svemu, kvalitet je vrlo šaren. Prostranstvo inostranog izdavaštva je isuviše veliko da bih mogao da sažmem neku procenu. Uglavnom, u kvalitetu štampe i dizajna postoje brojni besprekorni primeri za kojima smo daleko, ali po sadržini i konceptu možemo se pohvaliti i stati rame uz rame sa stranim izdanjima, najpre zahvaljujući Kreativnom centru. Ekonomska situacija je zaista problem, ali najbitnije je da poruka važnosti knjige za decu i održavanja kulturne svesti u bilo kojoj formi nikad ne utihne.

Omiljeni ilustatori za decu iz sveta?

 Rebeka Dautremer; njene knjige se mogu kupiti i kod nas. Oliver Džefers je interesantan, kao i pomenuti Mark Butavan. Karter Gudrič, sa čijim je radom naša publika mogla doći u dodir preko popularnih animiranih filmova kao što su „Hrabra Merida“ i „Grozni ja“, jer je učistvovao u dizajniranju likova i njihovih karaktera. Inspiriše me veliki broj ilustratora koji ujedno, ili pretežno, rade u industriji animacije.

Postoji li neko delo za decu koje bi naročito voleo da ilustruješ?

 Ne neko konkretno. Sve narodne i svetski poznate priče i bajke bi za mene predstavljale izazov. U suštini, dosta se radujem delima koja bi me navela da vizuelno istražujem folklor i tradicionalnu kulturu ovih prostora. U ovom trenutku to smatram jako bitnim. Svaka prilika da se tradicionalna kultura izuči, učini delom svesti, a onda predstavi na neki nov način koji je interesantan novijim generacijama je zaista važna.

Šta možeš da preporučiš roditeljima čija deca imaju talenat za slikanje i crtanje i želju da se bave ilustracijom?

Da u razvoju talenta svoje dece učestvuju koliko to okolnosti dozvoljavaju. U zavisnosti od toga šta i roditelji i deca osećaju kao prioritet, talenat treba negovati kroz odrastanje, jer su kreativnost i osećajnost bitni faktori za većinu profesija u kojima je moguć napredak. Treba potražiti škole u skladu sa uzrastom deteta, saslušati mišljenje drugih iz te struke. Situacija je mnogo drugačija nego kad sam ja bio to talentovano dete. Danas roditelji bez ikakvih bojazni mogu ohrabrivati decu u tom smeru, jer je ilustracija na tržištu prisutnija kao profesija. Zahvaljujući internetu, mogućnosti za bavljenje tim poslom su daleko otvorenije, a kontakt sa ilustratorima i poslodavcima iz sveta daleko jednostavniji. Samo napred, ovoj zemlji je potrebno više umetnika!

(Intervju objavljen u časopisu „Roditelj & dete“ za decembar 2012.)

 

[flagallery gid=92]

spot_img

Najnovije

Pomoćnik ministra prosvete podneo ostavku

Miloš Blagojević, pomoćnik ministra prosvete za srednje obrazovanje, podneo je ostavku na tu funkciju, saznaje Danas.

Društvo direktora: Većina škola dostavila ministarstvu planove nadoknade časova

Predsednik Upravnog odbora Društva direktora škola Srbije Ivan Ružičić izjavio je za "Blic" da postoji nekoliko modela nadoknade časova.

Stigle plate nastavnicima: Štrajkači za sada nisu kažnjeni

Iako je Ministarstvo prosvete pretilo nastavnicima u štrajku smanjenjem plate, zarade su stigle čak i uvećane. Ministarka Slavica Đukić Dejanović za „Vreme“ kaže da je još nije odlučeno da li će biti umanjen drugi deo plate

Predlog za nadoknadu izgubljene nastave: Jedan čas 60 minuta

Jedna beogradska škola odlučila je da nastavu izostalu usled protesta skraćenim časovima i danom kada škola nije radila, nadoknadi tako što će jednom sedmično jedan čas produžiti na 60 minuta.

Kako da dobijete posao ako nemate iskustva

U današnjem svetu, nepostojeće radno iskustvo ne znači nužno da ne možete da obezbedite posao tokom intervjua.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img