Naučnici sa univerziteta Kolumbija utvrdili su da je veličina određenih važnih područja na površini mozga povezana sa porodičnim primanjima.
Da li siromaštvo ugrožava razvoj mozga kod deteta? Na žalost, izgleda da je odgovor – da, upozorava naučnica Kimberli Noubl sa Učiteljskog koledža pri univerzitetu Kolumbija.
Koristeći funkcionalnu magnetnu rezonancu, ona je utvrdila da deca iz različitih društvenoekonomskih okruženja imaju različitu strukturu mozga, što utiče i na način na koji on funkcioniše.
Pročitajte i: Jednostavan test sa grožđicom predviđa budući uspeh u školi
U intervjuu za magazin Nautilus, Noubl je objasnila da, dok su se dosadašnja istraživanja usresređivala na veličinu mozga, njen tim je sad obratio pažnju na moždanu koru. Utvrdili su da je veličina određenih važnih područja na površini mozga povezana sa porodičnim primanjima. Deca iz siromašnih porodica imala su ove oblasti manje razvijene, što je uzrokovalo teškoće u čitanju, pamćenju, bogaćenju rečnika, planiranju i rešavanju problema.
Zašto siromaštvo tako utiče na mozak? S jedne strane, objašnjava Noubl, roditelji sa više novca deci omogućavaju više prilika za učenje – počev od plaćenog čuvanja kod kuće i u vrtićima, pa do knjiga, igračaka, boljeg susedstva. S druge strane, siromaštvo povlači i više stresnih situacija, roditelji u teškoj situaciji ne uspevaju da budu toliko topli i posvećeni deci pod teretom briga i očaja. Kada rade dva ili tri posla, svakako ne mogu provoditi mnogo vremena sa porodicom.
Pročitajte i: “Gresi” očeva utiču genetskim putem čak i na zdravlje unuka
Na bojazan da bi ovakvi zaključci mogli štetiti siromašnim ljudima obeležavajući ih kao manje pametne, Noubl objašnjava da je upravo suština njenog rada u tome da osvesti društvo po pitanju važnosti blagovremenog sprečavanja ovog problema, poklanjanjem više pažnje podsticanju ugrožene dece kako bi u školu krenula jednako pripremljena kao i deca iz bogatijih okruženja.
Zbog toga trenutno radi na eksperimentu kojim namerava da dokaže da ulaganje dodatnih sredstava u rad sa decom iz siromašnih familija u najranijem detinjatvu smanjuje njihovu izloženost opasnosti da okolnosti u kojima odrastaju štetno utiču na razvoj njihovog mozga.
Priredila: Jovana Papan
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Do kraja nedelje novogodišnji vaučeri za prestoničke mališane i zaposlene u obrazovnom sektoru
Prilikom jučerašnje posete Hali sportova „Ranko Žeravica”, Aleksandar Šapić, predsednik Privremenog organa Grada Beograda, izjavio je da će direktori škola i vrtića od danas moći da preuzmu novogodišnje vaučere za...
Infantilna amnezija – zašto se mnogi ljudi ne sećaju ranog detinjstva
Nova studija sa Triniti koledža u Dablinu, koja uključuje imunološke modele poremećaja iz autističnog spektra kod miševa, otkrila je iznenađujuću ulogu majčinog imunološkog sistema u modelu pristupa sećanjima na najranija...
Dvadeset godina operskog takmičenja “Lazar jovanović”
Kolarac će ponovo biti hram operske umetnosti gde će mladi takmičari pred uvaženim žirijem pokazati svoje umeće. Za vikend 11. i 12. novembra najveća operska smotra na Balkanu se odvija...
Nasilni prema detetu, a onda ga vode stručnjacima da ga ’poprave’
Autor: Katarina Đorđević Tokom prethodne godine Gradskom centru za socijalni rad u Beogradu prijavljeno je 4.695 slučajeva nasilja nad decom. Statistika svedoči da je 23 odsto ovih mališana postalo žrtva...
1 komentar.