Na našim prostorima krpelji prenose dve bolesti: Lyme boreliozu i virusni krpeljni meningoencefalitis. Nije svaki krpelj s kojim dođemo u kontakt zaražen. Starija istraživanja pokazala su da su u Srbiji zaražena 3 krpelja na njih hiljadu.
obzirom da opše preventivne mere nije moguće uvek dosledno sprovoditi i da se krpelj ponekad može uočiti tek nakon što se nahranio i time višestruko povećao svoj volumen, osobama koje često borave u prirodi, bilo profesionalno ili rekreativno, kao i onima koji žive u područjima gde je virus široko rasprostranjen, savetuje se vakcinisanje.
Vakcinisanje
Dva su načina vakcinisanja:
– Klasična šema podrazumeva davanje 2 doze u razmaku od mesec dana i treću nakon godinu dana. Da bi se održala zaštita, potrebno je revakcinisati se svake 3 godine jednom dozom vakcina. Kod ovakvog načina vakcinisanja zaštita se postiže 14 dana od druge doze.
– Najbrži način postizanja zaštite podrazumeva davanje 3 doze u tri nedelje; 0. dan, 7. dan i 21. dan. Puna zaštita postiže se 21. dana i to je najbrži put ka postizanju zaštite. Prvo revakcinisanje napravi se nakon godinu i po, a nakon toga svake 3 godine.
Oba načina vakcinisanja su jednako vredna po efektu i sigurnosti primene. Razlika je u brzini postizanja zaštite.
Vakcinisanje se može sprovesti u bilo koje doba godine. Bilo bi idealno vakcinisanje sprovesti u zimu i rano proleće pre početka aktivnosti krpelja. U praksi se vakcinisanje najviše sprovodi u proleće kad su krpelji već aktivni. U tom slučaju treba biti svestan da se zaštita ne postiže odmah nego nakon druge doze.
Vakcina ne sadrži konzervans (nema tiomersala – nema žive). Vakcina za decu i neka vakcina za odrasle ne sadrže ni sastojke ljudskog, odnosno goveđeg porekla (nema humanog albumina, odnosno poligelina).
Vakcinisanje se ne sprovodi nakon ugriza krpelja jer je vakcina registrovana za primenu isključivo pre ugriza krpelja. Ukoliko je došlo do ugriza krpelja, vakcinisanje će se sprovesti mesec dana od uboda. Nekada su se davala gotova antitela neposredno nakon uboda no ta je praksa danas napuštena.
Vakcina protiv KME-a spada u mrtve vakcine. To znači da je virus koji se u njemu nalazi mrtav i da se ne može razmnožavati. Prisutnost virusa postiče stvaranje zaštite i ne može kao posledicu komplikacija prouzrokovati meningitis, encefalitis, odnosno blažu formu bolesti protiv koje se vakciniše kao što je to ponekad slučaj sa tzv. živim vakcinima.
Vakcina protiv KME-a je visokoefikasno. Nikada do sada nije registrovan izostanak njegove efikasnosti.
Ukoliko živite u područima široke rasprostranjenosti virusa KME-a, često boravite u prirodi ili ste skloni ubodima krpelja, trebali biste konsultovati lekara i razmotriti mogućnost zaštite vakcinisanjem. Vakcinisanje sprovode pedijatri, lekari opše medicine i Zavodi za javno zdravstvo.
Ass dr Goran Vukomanović, pedijatar
Izvor: Moj pedijatar
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Pravo na zdravlje jedno je od fundamentalnih prava svakog pojedinca širom sveta. To znači da bi trebalo da svako ima podjednako pravo na zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije, ali i na...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Nema komentara.