Iz krvi pupčanika dobijaju se „rodoslovne” ćelije koje su, kažu naučnici, budućnost medicine. Napredak u medicini širi lepezu mogućnosti u kojima će se MĆH koristiti u budućnosti.
4. Gde smo mi u odnosu na svet po primeni transplantacije matičnih ćelija hematopoeze?
Prva transplantacija matičnih ćelija hematopoeze urađena još 1972. godine u Vojnomedicinskoj akademiji bio je pionirski poduhvat u ovom delu Evrope. Unazad više od tri decenije u ovoj instituciji se rutinski primenjuje transplantacija matičnih ćelija hematopoeze u lečenju najtežih bolesnika sa malignim oboljenjima krvi. U ovoj ustanovi osposobljeni su za sve vidove transplantacije koji se danas sprovode u svetu, o čemu svedoči i punopravno članstvo u Evropskom udruženju za transplantaciju. U Vojnomedicinskoj akademiji alogenom transplantacijom leče se svi adultni bolesnici iz naše zemlje, dok se svi oblici transplantacije za pedijatrijsku populaciju sprovode u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Vukan Čupić” u Beogradu. S obzirom da se transplantacija matičnih ćelija hematopoeze u našoj zemlji sprovodi prema preporukama Evropskog udruženja za transplantaciju, rezultati lečenja u potpunosti su komparabilni sa rezultatima postignutim u drugim svetskim centrima.
5. Da li postoji potreba upućivanja naših bolesnika u inostranstvo radi transplantacije matičnih ćelija hematopoeze?
U našoj zemlji postoje tehnički i kadrovski osposobljeni centri za sprovođenje svih oblika transplantacije matičnih ćelija hematopoeze, kako za adultnu, tako i za pedijatrijsku populaciju. Zahvaljujući izuzetnom entuzijazmu zaposlenih u Registru dobrovoljnih davalaca koštane srži u Republici Srbiji i njihovoj saradnji sa Internacionalnim registrom davalaca iz sveta, od 2013. moguće je uraditi alogenu transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze i onim bolesnicima koji nemaju porodičnog podudarnog davaoca, već matične ćelije dobijaju od izabranog nesrodnog davaoca iz dela svetskog registra. U inostranstvo se upućuju samo oni bolesnici za koje nije pronađen podudaran davalac u delu registra dostupnom našem pretraživanju.
6. Na koji način se matične ćelije mogu uzeti od davaoca?
Matične ćelije hematopoeze (MĆH) se mogu uzeti od davaoca na dva načina. Jedan je iz bedrene kosti. To je mesto gde se kod odraslih osoba stvaraju nove MĆH u kostnoj srži, koja je po izgledu slična krvi i nalazi se u centralnom delu velikih kostiju. Cela procedura traje oko jedan sat i izvodi se u operacionoj sali posebnom sterilnom iglom pod opštom anestezijom. Zbog toga je potrebno da davalac provede dva dana u specijalizovanoj zdravstvenoj ustanovi pod nadzorom stručnjaka. Može se pojaviti prolazna lokalna bol, ali rizik od infekcije je zanemarljiv.
Noviji, manje invazivan način je prikupljanje matičnih ćelija iz periferne krvi. Tim putem se krv od davaoca uzima iz vene ruke i kroz sistem za jednokratnu upotrebu odlazi u aparat koji se naziva separator, gde se metodom centrifugiranja odvajaju i automatizovano prikupljaju samo ćelije potrebne za transplantaciju (matične ćelije hematopoeze), a svi ostali sastojci krvi se vraćaju preko sistema u venu iste ili druge ruke. Procedura obično traje nekoliko sati i potpuno je bezbedna po donora, isto kao što je i davanje krvi. S obzirom na to da se MĆH u perifernoj krvi nalaze u malim količinama, neophodno je da se pre početka procedure poveća njihova količina. To se postiže davanjem faktora rasta (kao injekcija tokom pet dana pre početka procedure), koji se naziva faktor stimulacije granulocitnih kolonija. Taj faktor rasta se i inače nalazi u organizmu i reguliše stvaranje belih ćelija u kostnoj srži i njihov prelazak u perifernu krv.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: MAMINO ZDRAVLJE
Kako da za pet minuta procenite u kakvom su stanju vaši mišići karličnog dna
Većina žena se sa time da uopšte postoje neki mišići karličnog dna i da na njima treba raditi, susreće u trudnoći. Pre toga retko ko uopšte razmišlja o njima, što...
Kako da smršate i uspostavite balans hormona? Doktorka sa Harvarda otkriva…
Doktorka Sara Gotfrid, stručnjak za hormone i profesorka na Harvard Univerzitetu, objašnjava kako hormonska neravnoteža sprečava gubitak...
Za bolju otpornost tokom pandemije bar 150 minuta vežbe sedmično
Preporučuje se da deca i adolescenti imaju prosečno sat svakodnevne telesne aktivnosti. Trudnicama i majkama nakon porođaja preporučuje se od 150 do 300 minuta umerene do snažne fizičke aktivnosti nedeljno,...
Anksioznost i hormoni
Anksioznost je emocija sa kojom se većina ljudi susreće s vremena na vreme. Očekivano je u određenoj meri osećati se anksiozno, na primer, pri odlasku na razgovor za posao, na...
Nema komentara.