Iz krvi pupčanika dobijaju se „rodoslovne” ćelije koje su, kažu naučnici, budućnost medicine. Napredak u medicini širi lepezu mogućnosti u kojima će se MĆH koristiti u budućnosti.
7. Koliko su ove metode komforne po davaoca i da li postoji opasnost po davaoca matičnih ćelija?
Svaki davalac prolazi medicinski pregled za procenu da li je davanje MĆH bezbedno za njega. Iako ceo postupak davanja MĆH ima za cilj lečenje bolesnika, zdravlje i bezbednost davaoca je prvi preduslov! Tokom pripreme za davanje MĆH iz periferne krvi, može se osetiti nelagodnost u kostima i kratkotrajna malaksalost zbog davanja faktora rasta. Ali, i ako se jave, svi simptomi prestaju dan, dva od poslednje doze. Dakle, nije potrebno dodatno vreme za oporavak, mada se kratko nakon davanja MĆH može osećati umor. Najozbiljnija komplikacija za davaoca MĆH iz bedrene kosti može biti reakcija na anesteziju, ali rizik nije ništa veći nego kod bilo koje druge male hirurške intervencije. Medicinska ispitivanja i pregled anesteziologa rade se da bi se otkrili mogući rizici za davaoca tokom opšte anestezije. Tokom nekoliko dana oporavka može se osećati i kratkotrajni umor i nelagodnost u donjem delu leđa na mestu uboda igle kod davanja iz bedrene kosti. Ali, većina davalaca se oseća dobro posle davanja i napušta bolnicu nakon 24 sata. Najvažnije je da se kostna srž stalno obnavlja i u potpunosti se nadoknadi za tri, četiri nedelje.
8. Na koji način se transportuju i koliko dugo matične ćelije mogu da stoje?
U nekim situacijama donirane matične ćelije se mogu zamrznuti za kasniju upotrebu (pohranjuju se u banke matičnih ćelija) ili se uzimaju neposredno pred samu transplantaciju. Postupak doniranja kostne srži se preko Svetskog registra odvija po strogim pravilima, uz zaštitu identiteta pacijenta i donora, koji se nikada ne upoznaju. Davalac daje MĆH u najbližoj, za to specijalizovanoj, ustanovi, a potom se produkt MĆH transportuje do bolnice gde leži bolesnik. MĆH se može transportovati na sobnoj temperaturi ili na temperaturi frižidera, ali sa ciljem da se transplantacija uradi u periodu od 24 do 48 sati od uzimanja. Produkat se nosi u posebnim kutijama sa kontrolom temperature, a transport obavljaju obučeni kuriri.
9. Ko može biti davalac i da li se proverava da li boluje od nekih bolesti, da li je hiv pozitivan…?
U Registar davalaca kostne srži Srbije može da se prijavi svaka zdrava osoba starosti od 18 do 45 godina. Prijavljivanje i davanje MĆH je dobrovoljno, anonimno i neplaćeno. Davalac može da se prijavi u Registar u svakoj službi za transfuziju krvi u Srbiji. Najpre se popunjava medicinski upitnik i formular sa kontakt podacima, a potom se daje mali uzorak krvi (oko 5 ml) iz kojeg se radi HLA tipizacija, odnosno analize koje su neophodne da bi se ustanovilo da li davalac ogovara određenom bolesniku. Međutim, može da prođe neko vreme (nekada i nekoliko godina) dok se davalac ne zamoli za dalju saradnju. Zapravo, mali broj osoba koje se prijave u Registar budu u prilici da daju MĆH zbog toga što je mala verovatnoća da su podudarni sa bolesnikom. Ukoliko neko ima istu HLA tipizaciju, onda je vrlo često i jedini mogući davalac i nada za tog bolesnika da može biti lečen transplantacijom MĆH. Prilikom prijavljivanja u Registar se ne radi provera na HIV, međutim ukoliko je neki davalac u prilici da daje MĆH za određenog bolesnika, tada se uzima novi uzorak krvi i rade se testovi na bolesti koje se prenose putem krvi, kao i testovi za proveru njegovog zdravlja.
Nema komentara.