Prodica je, devedesetih godina prošlog veka ušla u duhovnu i moralnu krizu jer su deca „zagospodarila” roditeljima, vaspitačima i nastavnicima. „Plišana” porodica je stvorila „plišani” vrtić i „plišanu” školu.
Da li je to razlog što se povećava vršnjačko nasilje ili je za to odgovorno brzo vreme u kojem živimo i to što roditelji nemaju vremena za svoju decu?
Pohlepno dete je nasilno u porodici, pa zašto ne bio bilo nasilno i među vršnjacima? Tolike priče o zabrani štapa u vaspitanju, a nikad više porodičnog nasilja, nasilja među vršnjacima i na ulici.
Uz plišano vaspitanje, roditelji ne postižu željene vaspitne rezultate, pa onda krivicu prebacuju na manjak vremena koje provode sa decom. Nije toliko problem vremena, koliko pogrešnog vaspitanja. Imate toliko majki koje su se odrekle karijere, ostale uz decu, ali uz plišano vaspitanje nisu ništa uradile. Naprotiv, sukobi su još veći, jer dete plišane svesti ne trpi kontrolu.
Šta podrazumeva izvorno (stvaralačko) vaspitanje?
Plišano vaspitanje je najsnažniji oblik „dresure” deteta, sa predvidivim ishodima. Tradicionalno vaspitanje, koje je decu vaspitavalo strahom od štapa, davalo je željene vaspitne rezultate. Deca su imala strah od štapa i bila su poslušna, poštujući unapred jasna pravila ponašanja.
Kada ukinemo sve oblike i kažnjavanja i nagrađivanja, sve oblike uslovljavanja, tada ulazimo u IZVORNO vaspitanje, u proces vraćanja deteta i roditelja izvoru, na kojem je ljubav. Dete se rađa sa izvornim emocijama, sa klicama Dobrote, Ljubavi, Radosti. Da bi se te klice razvile potrebni su uslovi bez štapa i šargarepe, potrebno je izvorno vaspitanje. Dete je došlo duhovno vaspitano u ovaj vrlo složen i ne baš ružičast svet. Zadatak roditelja je da detetu postavlja GRANICE i da ga polako upoznaje sa lepotom i opasnostima sveta u koji je stiglo. Granice da. Kazna i nagrada ne.
U knjizi „Porodični bukvar” kažete da su glavne prepreke na putevima koji vode do Dobrote i Ljubavi u porodici, školi i među ljudima pet autoritarnih vaspitnih modela, a to su: prinuda, pozitivno uslovljavanje, prezaštićivanje, verbalizam i zloupotreba imitatorskog oblika učenja. Koji od ovih pet modela je zapravo najzastupljeniji i najopasniji za današnju decu?
Najzastupljeniji i najopasniji je model pozitivnog uslovljavanja, model podmićivanja, model šargarepe. Kada njega upotrebite sve se dešava mimo vaše volje. Dete svoju izvornu radost pretače u interesnu, svoju izvornu želju u pohlepu. Pohlepa gura dete u agresiju, stvarajući tako fizički i duhovno lenjo dete.
Ako roditelj odluči da ne želi više da koristi ni nagradu ni kaznu u vaspitanju deteta, iako ih je prethodno koristio, kako da to postigne?
Ako porodica želi da se oslobodi plišanog vaspitanja mora ispoštovati početna pravila. Svi članovi porodice (i deca) mogu pogledati moje predavanje na www.porodicnibukvar.com. Ako im se priča dopadne, mogu pročitati knjige „Porodični bukvar” i “Bitka ljubavi”. Ako se odrasli slože da primene izvorno vaspitanje, pokreću se na akciju. Važno je da se SVI slože. Krećete skupa sa decom, od dečje sobe. Iznosite sve ekrane iz sobe i igračke vezane za agresivne crtaće i igrice. Dva do tri meseca deca se odvajaju od svih crtaća, agresivnih filmova, da bi se um očistio. Zato preporučujem roditeljima da na internetu potraže igrice bez kazne i bez nagrade. Ima ih i vrlo su edukativne. Vrlo je bitno vreme koje dete provodi pored ekrana. Ako ima više slike, a manje knjige u životu deteta, dobrog đaka nećete imati.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Postovani,
na dva mesta u ovom tekstu
https://www.detinjarije.com/milica-novkovic-dete-ne-slusa-roditelja-zasto-bi-slusalo-nastavnika/
navodite pogresan link za sajt Porodicni bukvar koji se zavresava sa .com umesto sa .org, pa nas baca na neku kinesku stranicu (pojma nemam kako..).
Jednom je link u tekstu, a jednom na kraju teksta (ispod postpisa)
Molim vas ako mozete to ispravite, nije tesko, a znam puno ljudi koji ga seruju i komentarisu da su linkovi pogresni.
unapred hvala
pozdrav,
Sladjana