Prodica je, devedesetih godina prošlog veka ušla u duhovnu i moralnu krizu jer su deca „zagospodarila” roditeljima, vaspitačima i nastavnicima. „Plišana” porodica je stvorila „plišani” vrtić i „plišanu” školu.
Ako imate stariju decu, ne smete ništa raditi na silu, jer su vrlo agresivni i zavisni od svega u šta ste ih gurnuli pre vremena. Starija deca, na bazi dobrovoljnosti, mogu smanjivati sate provedene pored ekrana i kako se napetost u porodici bude smanjivala, ukidanjem štapa i šargarepe, deca će sve manje biti pored agresivnih i bezvrednih sadržaja. Elektronske medije i telefone će koristiti na pravi način.
Obećajte detetu da ga više nikada nećete tući ni potkupljivati. Neće vam verovati, pa će vas u početku izazivati. Ne reagujte na stare načine, uvek se setite da vi vaše dete lečite.
Najteže je decu naučiti da se raduju učenju i obavezama. Ovu lekciju ćete savladati pročitavši deo Porodičnog bukvara „Radost prema radu i redu se budi kada se sve odvija na bazi dobrovoljnosti, potpuno samostalno i u dužem vremenskom periodu”. U svemu će vam pomoći globalni plan kućnih aktivnosti i plan ispravljanja grešaka, kao posledice plišanog vaspitanja.
Oslobodili smo se kazne, nagrade, prezaštićivanja i sada dete izvorne svesti ne odbija razgovor sa roditeljem. Sa praznog verbalizma prešli ste na čovečni razgovor, koji unapređuje narušene odnose u porodici.
Dugo, bar do puberteta, roditelji moraju imati uvid šta deca gledaju i koliko dugo sede pred ekranima. Malu decu ne stavljati pred ekran bar dok dobro ne progovore. Tri prve godine su važne da dete svoje izvorno biće utemelji u realnom, a ne u virtuelnom svetu.
Koliko će vam vremena trebati da dete iz poslušnosti, baziranoj na interesu ili strahu od štapa, pređe u poslušnosti iz ljubavi, to zavisi od toga koliko ste dugo bili u plišanom sistemu vaspitanja i koliko ste vi spremni na promenu svoje svesti i svog ponašanja. Što ranije krenete, bolje za sve vas.
Konačno, da li smatrate da je škola izgubila vaspitnu ulogu koju je imala i da li je uopšte u redu očekivati od škola da vaspitavaju decu?
Škola je izgubila vaspitnu funkciju onog trenutka kada je roditelj izgubio autoritet. Dete ne sluša roditelja, zašto bi slušalo nastavnika? Dete ne radi u kući, zašto bi radilo u školi. Rad je sve, i postavljanje stola i učenje istorije. Dete plišane svesti traži da i nastavnik bude popustljiv, bez mnogo zahteva za radom, redom, kao i roditelj.
Nijedna reforma školstva neće istinski uspeti, dok se porodica ne odrekne plišanog vaspitanja. Dobra škola, škola kao ozbiljna institucija u kojoj deca uče i rade s ljubavlju, u rukama je porodica izvorne svesti. Danas je škola izgubila vaspitnu funkciju, a sve više gubi i obrazovnu, po meri čoveka 21. veka. Škola ne može da popravi loše vaspitanje u porodici i ona se samo prilagođava potrebama lenjog, pohlepnog, agresivnog, tvrdoglavog deteta, deteta koje ne voli da uči i ne voli da radi.
Roditelji sve više odustaju od čitanja slikovnica, lepe literature. Škola vaspitava i obrazuje knjigom, porodica virtuelnom stvarnošću. Porodica stvara virtuelne mudrice, koji imaju lažnu predstavu da sve znaju i škola ih smara. Čim dete krene u školu, učenje postaje noćna mora porodice plišane svesti.
Sukobi su neminovni. Roditelji brane interese svoga deteta očekujući da sve bude lako, lepršavo, da sve liči na igru. Škola se snalazi na svoj način, da bi izbegla sukobe sa porodicom i decom: smanjuje zahteve, obim gradiva. Na kraju godine poklanja tovare odličnih ocena. Zadovoljna deca, zadovoljni roditelji i nastavnici, a šta čeka društvo sa poluobrazovanim, neobrazovanim generacijama, koje pritom nemaju ni domaćeg vaspitanja, to ćemo videti. Na sreću, za 20 godina širenja znanja izvornog vaspitanja stotine i stotine porodica u Srbiji je prihvatilo vaspitanje koje ne dresira dete šargarepom i štapom, znajući da vreme Ljubavi i Dobrote stiže na našu preumornu planetu…
Milica Novković, autor knjiga „Porodični bukvar” i “Bitka Ljubavi”
www.porodicnibukvar.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Grešite, niti su sve žene iste, niti su svi muškarci isti. Mi biramo iste.
"Kad vidite, recimo, da ljudi ulaze iz jedne veze u drugu, iz jednog braka u drugi brak i da uvek imaju isti komentar, tipa: 'Sve su žene iste' ili 'su...
Postovani,
na dva mesta u ovom tekstu
https://www.detinjarije.com/milica-novkovic-dete-ne-slusa-roditelja-zasto-bi-slusalo-nastavnika/
navodite pogresan link za sajt Porodicni bukvar koji se zavresava sa .com umesto sa .org, pa nas baca na neku kinesku stranicu (pojma nemam kako..).
Jednom je link u tekstu, a jednom na kraju teksta (ispod postpisa)
Molim vas ako mozete to ispravite, nije tesko, a znam puno ljudi koji ga seruju i komentarisu da su linkovi pogresni.
unapred hvala
pozdrav,
Sladjana