Na početku školske godine svi polažemo nade da će ona deci krenuti uspešno, i razmišljamo kako da ih podstaknemo i ohrabrimo. Međutim, često nismo ni svesni koliko loše možemo uticati na decu ukoliko i sami negujemo naopak način da izađemo na kraj sa teškoćama i ako nemamo dovoljno optimizma.
Ovaj ABC model deca lako mogu da razumeju, a kada ga sasvim usvoje, možete preći na ABCDE model, koji uključuje i mehanizme za odupiranje lošim posledicama. D predstavlja osporavanje, a E – obodrenost. Osporavanje u prethodnom slučaju bi moglo da bude: “To što se učiteljica izvikala ne znači da me mrzi, pošto je puno puta bila dobra prema meni, a uostalom, na svako dete se bar jednom izvikala kad bi bilo nemirno”. Obodrenost bi glasila “Više nisam bila tužna i nije mi bilo teško da dođem u školu sledećeg dana”.
“Protiv verovanja koja nas “ubijaju u pojam” moramo izgraditi stalne mentalne navike. Svaki put kada detetu posle neuspeha kroz glavu prođe pesimistično objašnjenje, ono mora naučiti da ga ospori, tražeći protiv-dokaze”
Protiv verovanja koja nas “ubijaju u pojam” moramo izgraditi stalne mentalne navike. Svaki put kada detetu posle neuspeha kroz glavu prođe pesimistično objašnjenje, ono mora naučiti da ga ospori, tražeći protiv-dokaze, tj. činjenice koje mu ne idu u prilog. Možete i vežbati sa vašom decom tako što ćete ga “napadati” pesimističnim objašnjenjima, dok ono ima zadatak da ih ospori. Na primer, ako dete dobije lošu ocenu, vi mu recite “Uvek zabrljaš. Lenj si i nemaš smisla za matematiku”, a ono neka se brani činjenicama poput “Nije istina, prošle nedelje sam dobio peticu, a i prvi sam rešio jedan težak zadatak juče na času. Istina je da se nisam previše trudio da se pripremim za ovaj kontrolni, ali to ne znači da sam lenj. Ceo vikend sam radio na referatu iz geografije”. Osporavanje loših misli mora da mu pređe u naviku, da se automatizuje, pa na tome treba uporno raditi. Važno je, naravno, i da dete ne sklizne u pravdanje – to što postoji objašnjenje neuspeha ne znači i da ono nema obavezu da promeni način postupanja u budućnosti. Suština je da će to moći jedino ako razloge za neuspeh vidi kao “popravljive”. Obodrenost bi u tom slučaju glasila: “Matematika mi dobro ide, samo moram više da se potrudim. Pred sledeći kontrolni neću ceo vikend raditi nešto drugo, već ću popodne provesti u provežbavanju zadataka i biću spreman!”
“Ako dete ne stekne ove veštine, postoji velika opasnost od depresije i slabog uspeha u školi. A ako ih stekne, može postati takoreći imuno na produžena osećanja obeznađenosti i bespomoćnosti”
“Osporavanje vlastitih negativnih misli je životna veština koju može da nauči svako dete. Kada se prvi put primeni činiće se malo rogobatna, kao i svaka stečena veština… Što se ranije u životu nauči, izbeći će se više tuge. Kada se veštine optimizma rano nauče, one postaju fundamentalne. Kao navike higijene i učtivosti, i one su po sebi toliko dopadljive da se njihovo vežbanje više dešava samo od sebe nego kao neki teret. Ali optimizam je mnogo važnija navika od higijene… Ako dete ne stekne ove veštine, postoji velika opasnost od depresije i slabog uspeha u školi. A ako ih stekne, može postati takoreći imuno na produžena osećanja obeznađenosti i bespomoćnosti, koja bi inače mogla da ga zadese.”
“Učenje deteta optimizmu je korist za oboje. Korist za dete je očigledna. Ali učiteljavanje je takođe najbolji način da i sami nešto dobro naučite. Kroz učenje deteta, i vaše ovladavanje ovim veštinama značajno će se unaprediti,” savetuje on.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: MAMOZOFIJA
Indra Nuji: Kako uskladiti biološki i karijerni sat – kad su kod žena oni u konfliktu?
Bivši izvršni direktor kompanije PepsiCo, Indra Nuji, govorila je o tome kako se (ne)uklapa karijera u majčinstvo, kao i ko najviše trpi u životu poslovno uspešne žene i majke. "Biološki...
Јесам ли ја SOCCER MOM?
Пише: Оливера Драгишић Сокер-мам (soccer mom) је друштвена појава о којој се у Америци, Канади и Аустралији више од тридесет година говори са великом медијском пажњом. У српском језику нема...
Šest načina na koje roditelji govore “NE”
Piše: Jovana Papan “Ne” je jedna od reči sa kojom ćete kada postanete roditelj izgraditi poseban odnos. Za početak, izgovorićete je mali milion puta od trenutka kada vaša beba prvi...
Najteže letnje pitanje za svakog roditelja
Piše: Jovana Papan Svako ko postane roditelj, zna da ga jednog dana očekuju neka teška pitanja koje će mu potomstvo postavljati i koja će zahtevati ozbiljan, promišljen i dalikatan pristup....
Nema komentara.