Ne želim da budem kao mama. IKADA, NIKADA!

Tada kada dete donese odluku da ne želi da bude kao mama ili tata ( "nikada!"), događa se cepanje u modelu mame ili tate, ali se događa cepanje u detetu.

Zamislite devojčicu koja intenzivno doživljava burne svađe svojih roditelja.

Tatin tip adaptacije je dramatičan. On u sukobima sa mamom ima dramaticne afekte, viče, lupa vratima, napušta porodicu.

- Advertisement -

Mama ima plašljivi tip adaptacije. Ona se trese, povremeno je zaleđena, izgubljena.

Njena odbrana je pokajnička. Nakon prvog bunta, ona se tati i njegovom burnom temperamentu podređuje, povinuje njegovoj volji.

Danima je odsutna, izolovana od sebe i dece.

Ta devojčica se oseća ugroženo. Ugrožava je tata svojim dramatičnim ponašanjem. Ugrožava je mama svojom patnjom.

Za njenu uznemirenost nema ko da se pobrine.

I ona odlučuje da ne želi da bude kao mama. IKADA, NIKADA!

- Advertisement -

Tada kada dete donese odluku da ne želi da bude kao mama ili tata ( „nikada!“), događa se cepanje u modelu mame ili tate, ali se događa cepanje u detetu.

Mama se, u ovom primeru, cepa na slabu i jaku mamu, ali se i dete, zbog zavisnosti u gradnji identiteta od mame, unutar sebe cepa na slabo i jako ja.

Dete se fiksira za parcijalni doživljaj mame i sebe.

Mamu počinje da doživljava SAMO KAO slabu, jadnu, podređenu i žrtvu.

Tatu SAMO KAO napadača, jakog i nadređujućeg.

A sebe kao jaku, sposobnu i nezavisnu.

- Advertisement -

I tako počinju nevolje.

Jer će to dete definitivno sebe videti kao sposobnije od svoje mame i preuzeće odgovornost za nju.

Ući će u borbu sa tatom. I imaće niz oštećenja u takvom odnosu.

Ali to nije cela nevolja.

To dete će se polarizivati oko jednog pola: jaka sam i mogu sama, a onaj drugi pol ( slaba sam i potrebni su mi drugi) i celi spektar između ta dva pola, će potisnuti.

(Tako da će, cepanjem dela sebe, osoba ostati nezrela, sa nezrelim mehanizmima suočavanja.)

To dete će potisnuti svoju ranjivost i razviti svoj self oko ideje: sve mogu sama, ja sam jaka.

U životu , ta osoba će, baš zbog cepanja i polarizacije, oko sebe načičkavati slabe ljude, koje je potrebno spasavati, baš kao i njenu mamu.
I trošiće se u spasavanju sestre, brata, partnera,prijatelja, kolega, komšija, svoje rođene dece…potiskujući i cepajući i dalje onaj deo sebe koji je ranjiv, slab, plaši se, pati, besni i tuguje. I kome, toliko jako, i dalje treba- stabilna mama.

Spasavajući druge, ta osoba će, nesvesno, čekati da neko nju spasi u delu nje koji je od sebe otcepila. Čekaće da neko njoj pomogne, nju uteši, njoj obriše suze, njoj olakša život. I ljutiće se što niko nije tu za nju, ali neće umeti niti da traži niti, ako i zatraži, da primi pomoć.
Možda će parče “ stabilne mame“ tražiti u partneru, ali neće primati pomoć tog “ stabilnog partnera“, nekako će njegove kapacitete devaluirati.

A tako ne može predugo da se živi.

Jer potisnuta ranjivost traži mnogo energije da bi ostala potisnuta na našem dnu.

I to nas košta puno.

Plaćamo te cene anksioznostima, depresijama, opsesijama, fizickim bolestima.

I kad tad puknemo.

A to pucanje je, ma kako strašno i bolno, prilika za suočavanje i integraciju.

To je prilika da zacelimo, a to znači ucelimo se, spojimo odvaljene delove sebe u celinu.

To nije nimalo lako, jer su otpori, da odvaljeni deo sebe prihvatimo u zagrljaj, veliki, ali je , na kraju, jedino tačno, jedino taman i po meri čoveka.

Ljiljana Milić
Praktičar NLPa i Praktične psihologije
Trener u oblasti ličnog razvoja
Points of You Explorer
HYL trener

Izvor: PromenaDA

spot_img

Najnovije

Šećerlema – bajka o hrabroj devojčici, ispisana ljubavlju

Ova bajka se ne odvija kao sve druge bajke - nekada davno. Ova bajka nema za glavne junake prinčeve i princeze.

Dva zdrava izbora i jedan koji vodi u ludilo: Gabor Mate o granicama u odnosima i porodičnoj toksičnosti

Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.

Da li dete može da dobije dijabetes od mnogo slatkiša?

Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.

Dijabetes kod dece – uzroci i lečenje

Kada se priča o šećernoj bolesti većina prvo pomisli na bake i deke, ali kao i većina bolesti koje ne biraju uzrast, dijabetes se javlja i kod dece.

Danas je svetski dan borbe protiv dijabetesa

Diabetes mellitus se ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, a posledica je modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img