Nije tačno da više nema dobre dece!

Primećujući loše, šaljemo jednu, jasnu poruku – ako želite da budete primećeni, činite loše stvari, budite grubi i nevaspitani, zaboravite na empatiju i ljudskost.

Zato, hajde da to promenimo. Hajde da vidimo umemo li da na površinu izvučemo ono lepo, ono vredno divljenja, ono čemu treba da stremimo. Ima li dobre dece? Oh, da, više nego one „loše”! Ko su svi oni đaci, fizičari, matematičari, informatičari, koji nas kite medaljama iz celog sveta i zbog kojih smo ponosni na svoju zemlju? Zar to nisu dobra deca? A oni đaci koji se zbog siromašnog druga odriču ekskurzije, pa svi zajedno sakupljaju za njega novac? Ili oni koji preskaču užinu i drugu koji ide u papučama – kupuju nove cipele? Jesu li to te sve gore i gore generacije? A deca koja sređuju parkove, koja obilaze svoje bake i deke, koja ustaju u autobusu da ustupe mesto starijima? Da li njih neko primećuje? Da li o njima pišemo, govorimo? Oni su tu, svakog dana, u parkićima, školama, u zgradama. Da pomognu mladim mamama koje vuku namirnice i kolica, starijima kojima je pomoć potrebna. Tu su da ustupe mesto u autobusu i da se to smatra sasvim normalnim, da to niko ne pobhvali. Tu su da donesu mbedalje sa svetskih takmičenja u matematici, da im obećamo doček na balkonu, a onda odlučimo da za njih tamo ipak nema mesta. I da to prođe tako, bez reči, bez pobune.

Primećujući loše, šaljemo jednu, jasnu poruku – ako želite da budete primećeni, činite loše stvari, budite grubi i nevaspitani, zaboravite na empatiju i ljudskost.

Nije tačno da više nema dobre dece. Problem je u tome što ih mi ne primećujemo. I sve tako ne primećujući dobro, a primećujući loše, šaljemo jednu, jasnu poruku – ako želite da budete primećeni, činite loše stvari, budite grubi i nevaspitani, zaboravite na empatiju i ljudskost.

- Advertisement -

Kad dobra deca budu predmet pažnje i divljenja, dobre dece će biti sve više.

„A, šta bi drugo, nego da Srbija ne može propasti, mogao pomisliti svako ko čuje da je dečak, koji u naše dane jedva tavori o više nego skromnoj nadnici – našao 700.000 dinara i vratio ih, ne znajući čiji su, a znajući samo da nisu njegovi. Tih sedamsto hiljada su drugo ime za sve blago ovoga sveta za koje David Marković nije dao dušu ni ovom Golijatu.”
Matija Bećković o dečaku koji je pronašao i vratio veliki novac

A. C.

Izvor: Zelena učionica

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img