Deca koja odrastaju uz roditelje helikoptere teže prestižnom životu, visokom standardu, jer su naučena da su nezamenjiva i idealna, ali bez velikog sopstvenog truda.
Iako imaju najbolje namere, oni su prenapadni, u svakom trenutku spremni su rešavati probleme svog deteta koje im je centar sveta. Ipak, takva deca, umesto da postanu samostalna daleko su od tog zamišljenog ideala. Deca koja odrastaju uz roditelje helikoptere teže prestižnom životu, visokom standardu, jer su naučena da su nezamenjiva i idealna, ali bez velikog sopstvenog truda. Znaju da ne moraju previše da se trude jer su naviklai da roditelji sve rešavaju umesto njih. Zato lako odustaju od životnih izazova i odrastaju u nesigurne osobe.
Roditeljstvo nije jednostavan poduhvat, to je vrlo važna i ozbiljna životna uloga inaglasak treba da bude na razumevanju, ljubavi i podršci, ali bez preterivanja. To je ključ za podizanje zdravog i razumnog deteta, onog koje se neće razvijati u samoživu osobu koncentrisanu samo na sebe i svoje potrebe. Bez obzira na uzrast svog deteta, pokušajte da vidite svaku situaciju iz svoje perspektive i budete empatični, ali uvek postavite granice. Ako neprestano potrebe svog deteta stavljate ispred tuđih i ne postavljate granice u njegovom ponašanju, u onome što sme ili ne sme, šaljete mu poruku da je ono mnogo važnije od svih i iznad potreba drugih ljudi.
Zahvalnost
Umesto da previše naglašavate vrhunske rezultate u školi i u sportu, što kod njega može stvoriti anksioznost, usresredite se na stvaranje jake radne etike i odgovornosti.
Naučite ga zahvalnosti. Nađite priliku da naučite svoje dete zahvalnosti tako da ceni ono što ima i bude empatično prema drugima. Na primer, deca mogu da doniraju igračke, volontiraju, pomažu starijima.
Detetove granice
Neka osete i nesreću, to nije nikakva tragedija: morate dete pustiti da bude i nesrećno, morate ga podržati i osnažiti da prođe kroz taj osećaj, da shvati i nauči da je nesreća podnošljiva. Tako deca postaju otpornija i kompetentnija.
Deca čiji su ih roditelji stalno precenjivali govoreći im da su posebniji od drugih ili su im neprestano davali poseban tretman, odlaze u narcisoidnost. Bolji i zdraviji pristup je reći im: volim te – zagrljaji i poljupci mnogo su važniji. Mnogo bolje se gradi dobro samopoštovanje ako deca imaju osećaj istinske topline, nežnosti i prihvatanja od svojih roditelja.
Roditeljstvo je veliki izazov, velika odgovornost, ali i obaveza. Ne ustručavajte se da učite, čitajte knjige o roditeljstvu, dobrom i kvalitetnom odnosu sa svojim detetom i više ćete shvatiti, naučiti i znaćete da postavite svoje i detetove granice. Svako je jedinstven, ali niko nije poseban. Umesto da ih stalno kritikujete ili dižete na pijedestal, volite ih baš onakve kakvi jesu.
Većina roditelja složiće se da podizanje srećne dece nije lako. Jeste li ih hvalili previše ili premalo? Jeste li ih dovoljno pritisnuli? Učite li ih pravim veštinama i vrednostima? Na to je teško naći pravi i jedinstven odgovor jer je svako dete drugačije. Najveća stvar koju možete da učinite je da shvatite i budete u kontaktu s detetovom posebnošću, razumete ga ko je, jer tek kad shvatite i uočite njegove talente, pomoći ćete mu da napreduje i zdravo se razvija.
Izvor: Jutarnji.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.