Američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju proglasio je nedovoljnost sna epidemijom našeg vremena. Zato je Američka akademija pedijatara odobrila ideju o pomeranju početka školskih časova za decu stariju od deset godina na kasnije sate, kako bi deca mogla da se dovoljno naspavaju
Foto: Pixabay
“Svi želimo da gurnemo sistem, da izvučemo najviše iz naših života, a spavanje se isprečilo tome”, kaže dr Sigrid Vizi, profesor medicine na Univerzitetu Pensilvanija. “Ali moramo da znamo koliko možemo da gurnemo sistem i izvučemo se s tim.”
Vizi kaže da su moždane ćelije koje ne dobijaju potrebnu pauzu tokom noći kao radnik koji neprestano radi duplu smenu, i na kraju, kolabira.
Radeći s miševima, ona je otkrila da neuroni tokom noći stvaraju antioksidanse koji čiste potencijalno otrovne slobodne radikale. Ali čak i nakon kratkog perioda sna “ćelije rade naporno, ali ne mogu da proizvedu dovoljno antioksidanasa što čini da slobodni radikali ubrzano jačaju a neki neuroni odumiru”. A kad te ćelije odu, otišle su zauvek.
Nakon nekoliko nedelja redukovanog sna, miševi – čiji su mozgovi dobar pandan ljudskim u laboratorijskim istraživanjima – “bili su pospaniji kada bi trebalo da budu aktivni i imali su mnogo više poteškoća da konsoliduju san tokom noći”.
To se događa i našem mozgu dok stari, kaže Vizi, kako nervne ćelije postaju efikasnije u čišćenju svog “đubreta”. “Pravo pitanje je: šta radimo našem mozgu ukoliko mu ne pružimo dovoljno sna? Ako hronično iznurujemo sebe, da li zaista činimo da on ubrzano stari?”, pita se ona. Istraživanja su pokazala da je moguće da mozak tinejdžera koji je hronično “neispavan” počinje da liči na mozak mnogo starije osobe.
Istraživanja su pokazala da je moguće da mozak tinejdžera koji je hronično “neispavan” počinje da liči na mozak mnogo starije osobe.
“Hronična nesanica je stres za telo”, kaže dr Piter Liu, profesor medicine na UCLA medicinskom centru i LA biomedicinskom institutu za istraživanje. Način na koji živimo sada – proveravajući telefon svakih minut, pretrpavajući dnevni raspored ili raspored našeg deteta, ne uzimajući vremena da se čak i u krevetu udaljimo od ekrana – dovodi do povećanja nivoa hormona stresa kao što je kortizol, i sve to remeti naš unutrašnji sat. Naše telo, jednostavno rečeno, ne zna kada je prirodno vreme da zaspi. A kad je mozak neispavan, glialne ćelije, koje služe kao pomoćnici i čistači, nisu dovoljno efikasne u čišćenju “đubreta mozga”. To je kao da đubre počnete da odnosite na tri nedelje umesto svake. I kao svako đubre koje se nagomila, počne da utiče na zdrave ćelije, što, između ostalog, može da ubrza nastanak degenerativnih bolesti mozga tipičnih za starost. Ova saznanja se koriste u istraživanju zbog čega Alchajmer napada mozak starih ljudi.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Nema komentara.