Američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju proglasio je nedovoljnost sna epidemijom našeg vremena. Zato je Američka akademija pedijatara odobrila ideju o pomeranju početka školskih časova za decu stariju od deset godina na kasnije sate, kako bi deca mogla da se dovoljno naspavaju
Foto: Pixabay
Zbog toga istraživači veruju da će nova otkrića jednom za svagda promeniti način na koji postavljamo prioritete kao društvo koje kasno odlazi na spavanje i društvo čija skoro polovina ne dobije svojih sedam do devet sati sna. Dremka nije rešenje, iako je svaki san dobrodošao. Istraživanje na UCLA pokazaloje da su hronično neispavani ljudi koji bi tokom vikenda spavali u cugu deset sati, imali bolju sposobnost insulina da reguliše šećer u krvi. Ali to ne znači da možete tek tako da odložite san i kasnije da ga nadoknadite s istim rezultatom.
“To je kao da kažete ljudima da jedu zdravo samo tokom vikenda, dok ostalih dana mogu da jedu šta god žele”, kaže Liu, profesor medicine na UCLA. Lekovi nekome pomažu da se uspava, dok za druge nisu baš srebrni metak.
“Pilula za spavanje utiče na jedan deo mozga, i nikad neće postojati savršena pilula za spavanje, jer ne možete zaista da kopirate različite hemijske procese različitih delova mozga da biste prošli kroz sve faze sna”, kaže dr Nensi Kolop, direktor Emori Univerzitetskog centra za san. Ali, bilo kakav san pod lekovima bolji je nego nikakav san.
Trik je u tome što mi nismo svesni kako potcenjivanje sna utiče na nas. Studije pokazuju da ljudi koji spavaju manje od osam sati svake noći nisu najuspešniji na testovima koncentracije i memorije, ali ne osećaju bilo kakve teškoće ili slabljenje pamćenja. To samo utiče na to da nastavimo sa sve kasnijim odlaskom u krevet. Ideal je resetovati organizam prirodnim procesom spavanja, treniranjem našeg tela da zaspi svake noći i budi se svako jutro u isto vreme. Tih sedam do devet sati sna – bez svetlosti bilo kakvog ekrana – nisu više luksuz.
Kažu da će jednog dana nesanica biti tretirana kao izloženost zagađenju, toksinima u vodi ili kao pasivno pušenje. To kako spavamo biće deo bilo kog rutinskog pregleda, a naše navike odlaska u krevet govoriće lekarima zbog čega nam je organizam u takvom stanju.
Kažu da će jednog dana nesanica biti tretirana kao izloženost zagađenju, toksinima u vodi ili kao pasivno pušenje.
Vaše telo dok spavate
Tokom dana, telo je više fokusirano da obavi sve kako treba nego da se “sačuva”. To se menja dok spavamo; što više energije koristi za regeneraciju ćelija, to više aktivira korisne proteine itd..
kosti
habane kosti se “leče”, i intenzivira se izgradnja kostiju
pankreas
bez sna, postajemo manje sposobni da razložimo šećer iz naše dijete
koža
odmor utiče na lepotu kad ćelije pojačavaju snagu obnavljanja kože i zadržavanje elastičnosti
mišići
popravlja štetu na mišićima ili povrede tokom sna
mozak
ćelije se skupljaju, čisteći se od ostataka napornog dana
Bilo kakvo svetlo noću, uključujući i svetlo sa telefona, tableta ili laptopa, može da vam poremeti telesni časovnik. Naš mozak je prevaren da pomisli kako je dan, i prestaje da obraća pažnju na signale za san.
Izvor: Nedeljnik
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Nema komentara.