Nova epidemija 21. veka biće manjak sna. Koliko organizam može da izdrži?

Američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju proglasio je nedovoljnost sna epidemijom našeg vremena. Zato je Američka akademija pedijatara odobrila ideju o pomeranju početka školskih časova za decu stariju od deset godina na kasnije sate, kako bi deca mogla da se dovoljno naspavaju

Zbog toga istraživači veruju da će nova otkrića jednom za svagda promeniti način na koji postavljamo prioritete kao društvo koje kasno odlazi na spavanje i društvo čija skoro polovina ne dobije svojih sedam do devet sati sna. Dremka nije rešenje, iako je svaki san dobrodošao. Istraživanje na UCLA pokazaloje da su hronično neispavani ljudi koji bi tokom vikenda spavali u cugu deset sati, imali bolju sposobnost insulina da reguliše šećer u krvi. Ali to ne znači da možete tek tako da odložite san i kasnije da ga nadoknadite s istim rezultatom.
„To je kao da kažete ljudima da jedu zdravo samo tokom vikenda, dok ostalih dana mogu da jedu šta god žele“, kaže Liu, profesor medicine na UCLA. Lekovi nekome pomažu da se uspava, dok za druge nisu baš srebrni metak.
„Pilula za spavanje utiče na jedan deo mozga, i nikad neće postojati savršena pilula za spavanje, jer ne možete zaista da kopirate različite hemijske procese različitih delova mozga da biste prošli kroz sve faze sna“, kaže dr Nensi Kolop, direktor Emori Univerzitetskog centra za san. Ali, bilo kakav san pod lekovima bolji je nego nikakav san.
Trik je u tome što mi nismo svesni kako potcenjivanje sna utiče na nas. Studije pokazuju da ljudi koji spavaju manje od osam sati svake noći nisu najuspešniji na testovima koncentracije i memorije, ali ne osećaju bilo kakve teškoće ili slabljenje pamćenja. To samo utiče na to da nastavimo sa sve kasnijim odlaskom u krevet. Ideal je resetovati organizam prirodnim procesom spavanja, treniranjem našeg tela da zaspi svake noći i budi se svako jutro u isto vreme. Tih sedam do devet sati sna – bez svetlosti bilo kakvog ekrana – nisu više luksuz.
Kažu da će jednog dana nesanica biti tretirana kao izloženost zagađenju, toksinima u vodi ili kao pasivno pušenje. To kako spavamo biće deo bilo kog rutinskog pregleda, a naše navike odlaska u krevet govoriće lekarima zbog čega nam je organizam u takvom stanju.

Kažu da će jednog dana nesanica biti tretirana kao izloženost zagađenju, toksinima u vodi ili kao pasivno pušenje.

Vaše telo dok spavate

- Advertisement -

Tokom dana, telo je više fokusirano da obavi sve kako treba nego da se „sačuva“. To se menja dok spavamo; što više energije koristi za regeneraciju ćelija, to više aktivira korisne proteine itd..

kosti
habane kosti se „leče“, i intenzivira se izgradnja kostiju
pankreas
bez sna, postajemo manje sposobni da razložimo šećer iz naše dijete
koža
odmor utiče na lepotu kad ćelije pojačavaju snagu obnavljanja kože i zadržavanje elastičnosti
mišići
popravlja štetu na mišićima ili povrede tokom sna
mozak
ćelije se skupljaju, čisteći se od ostataka napornog dana

Bilo kakvo svetlo noću, uključujući i svetlo sa telefona, tableta ili laptopa, može da vam poremeti telesni časovnik. Naš mozak je prevaren da pomisli kako je dan, i prestaje da obraća pažnju na signale za san.

Izvor: Nedeljnik

spot_img

Najnovije

Ljuto dete danas – uspešan čovek sutra

Ljutnja je ogroman izvor energije. Ako se pravilno usmeri, ona postaje pokretač ambicije, kreativnosti i hrabrosti

Da li dete treba da se pripremi za savladavanje tehnike čitanja i pisanja pre upisa u školu?

Priprema deteta za savladavanje veštine čitanja i pisanja je važna ne samo zbog samog početka škole, već i zbog toga što se razvijaju osnovne kognitivne veštine koje će im pomoći da lakše savladaju školske zadatke.

Dete 3–5 godina: Kako male obaveze grade velike navike

Ako se ovaj period dobro postavi, kasnije obaveze u školi i životu dolaze mnogo prirodnije – bez otpora i borbe.

Dete koje sebe pretrpava obavezama nije ambiciozno, već misli da ljubav i poštovanje moraju i u detinjstvu da zasluže

Bar me poslušajte pa mu svaki dan recite da biste ga isto voleli i cenili i vi i vršnjaci i rodbina i bez 50 radnih sati nedeljno i uz dvojku umesto medalje.

Medalje za sve učesnike iz Srbije na 43. Balkanskoj matematičkoj olimpijadi

U konkurenciji od 148 takmičara, šestočlana ekipa Srbije osvojila je šest medalja - tri srebne i tri bronzane

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img