spot_img
spot_img

Nova studija se suprotstavlja svemu što znamo o mlečnim proizvodima

Konzumiranje mlečnih proizvoda kao što su mleko i sir moglo bi da smanji rizik od srčanih oboljenja i srčanog udara, navodi se u novoj studiji koja se suprotstavlja opšte uvreženom mišljenju o tim namirnicama.

Nova studija Univerziteta Tekasa iz Hjustona navodi da zasićene masti u jogurtu, siru, maslacu i mleku ne povećavaju rizik srčanih bolesti.

Masne kiseline, kojih ima u mlečnim proizvodima, čak smanjuju rizik moždanog udara za 42 odsto. Mleko, jogurt i sir sadrže kalcijum koji smanjuje krvni pritisak i masne kiseline koje deluju protivupalno.

- Advertisement -

Istraživači su procenjivali zdravstveno staje 3.000 odraslih osoba, starijih od 65 godina. Njima su nivoi tri različite masne kisaline privi put mereni 1992. godine, zatim šest, pa 13 godina kasnije.

Tim naučnika, koji je analizirao rezultate merenja, ustanovio je da nijedna od merenih masnih kisalina nije dovedena u vezu sa povećanim rizikom od smrti od kardiovaskularnih oboljenja. Osim toga, ljudi sa višim nivoima masnih kiselina, što po naučnicima ima veze sa ishranom mlečnim proizvodima, su imali 42 odsto manje rizika od smrti od moždanog udara.

Vodeća autorka studije doktorka Marsija Oto smatra da bi, zbog toga, trebalo preispitati trenutne preporuke u vezi sa punomasnim mlečnim proizvodima, koji predstavljaju bogat izvor kalcijuma i kalijuma. Oni su važni za organizam ne samo u detinjstvu, već i u kasnijem životnom dobu, kada loša ishrana može da dovede do osteoporoze, prenosi Njuzvik.

„Ljudi su izloženi čitavom nizu različitih i kontradiktornih informacija u vezi sa ishranom, pogotovo u odnosu na masti. Zbog toga je važno da imamo relevantne studije, kako bi ljudi sami mogli da izaberu na osnovu naučnih činjenica, a ne samo na osnovu glasina“, rekla je Oto.

Studija koju je finansirao američki Nacionalni zdravstveni institut, obajvljena je u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.

Izvor: B92

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img