Šta sve novorođenče zna?

Beba ispada iz stomaka zamagljenih očiju i zbunjeno pokušava da shvati gde je dospela. Većina ljudi pretpostavlja da su tek rođene bebe poput praznog lista papira i da nemaju nikakva saznanja o svetu koji ih okružuje. A i šta bi mogle znati? Prvi put ga vide.

fotografije bebaŠta su osnove jezika

I mada će beba izgovoriti prvu smislenu reč tek oko prve godine, novorođenče već prepoznaje neke osobenosti svog maternjeg jezika. Već posle nekoliko dana primećuje da se dva jezika razlikuju, čak i onda kad ih govori ista osoba.

Bebe su takođe posebno osetljive na radostan ton u glasu. U jednom ispitivanju novorođene bebe su slušale snimak istog teksta koji je pročitan radosnim, tužnim, ljutitim i ravnim glasom. Za razliku od svih ostalih intonacija, novorođenče je širilo oči i odavalo utisak da obraća pažnju na ono što čuje kad je tekst čitan veselim glasom. No bebe su tako reagovale samo kad su slušale tekst na svom maternjem jeziku. Ako majka govori engleski, dete nije obraćalo preteranu pažnju na veseli glas Špankinje. Ovo se može objasniti i time da plod u stomaku prepoznaje fizičke znake različitih emocionalnih stanja – recimo, ubrzano disanje, veći broj otkucaja srca i mišićnu napetost u stanju besa – i tako uči da povezuje stanja s određenim zvucima.

- Advertisement -

Razvoj crevne flore: kako se beba kolonizuje

Čini se i da melodija plača novorođenčeta odgovara zvuku njegovog maternjeg jezika. Nedavno su proučavali plač šezdeset francuskih i nemačkih beba i utvrdili da se on razlikuje u intonaciji. Francuske bebe počinju da plaču u niskom registru i postepeno prelaze u sve viši, a plač nemačkih beba postupno se usporava – obrazac detinjeg plača poklapao se s intonacijom odraslih govornika njihovog maternjeg jezika. Budući da novorođena beba jedino ume da plače, možda plač ponekad predstavlja njen prvi pokušaj da komunicira s drugima, smatraju ovi istraživači. Kako bilo da bilo, istraživanje svakako pokazuje da su bebe u stomaku obraćale pažnju na jezik.

spot_img

Najnovije

Kada naše „normalno“ postane tuđe „neprihvatljivo“: O susretima sa tuđim ranama i sopstvenim uverenjima

Sve što znamo o obrascima iz detinjstva ne treba da bude beg od odgovornosti. Naprotiv. Piše: Snežana Golić, pedagog

Zašto uopšte čitati knjige u vremenu skrolovanja?

Kako nas čitanje može učiniti srećnijima, pametnijima i smirenijima – i kako tu naviku pretvoriti u svakodnevnu oazu mira.

Udružena prosveta Srbije pozvala na beli štrajk, apeluju na zaključivanje najviših ocena

Udružena prosveta Srbije, neformalna grupa prosvetnih radnika, pozvala je sve zaposlene u obrazovanju da se ujedine i učestvuju u belom štrajku, kao izrazu „profesionalne, pedagoške i građanske odgovrnosti“.

Ovaj grad je proglašen za Zelenu prestonicu Evrope: Po čemu je tako magičan?

"To je više od nagrade, ovo priznanje predstavlja i podsticaj da idemo još dalje u svojim zelenim ambicijama i inspirišemo druge gradove Evrope"

Kada potreba za pripadanjem preuzme identitet

Čovek je biće odnosa. Još kao deca, kroz pogled roditelja i reakcije okoline, počinjemo da shvatamo ko smo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img